OPAKA ALGA RASTE CENTIMETAR DNEVNO
 Globalno otopljavanje koga smo svjedoci posljednjih godina više ne iznenađuje nekim novim promjenama samo u prirodi kopna i vazduha, već su se one počele događati i u podmorju. Na Jadranu su prvi znaci opasnosti do koje je dovelo zatopljenje mora nastupili kada je u priobalju Staroga Grada na Hvaru prije nekoliko godina otkrivena tropska alga Caulerpa taxifolia, poznata kao vrlo agresivna vrsta čije širenje u podmorju dovodi do značajnih promjena biološke, i ekološke raznolikosti tla.
U međuvremenu je prošle godine utvrđeno kako joj se pridružila i druga tropska alga, Caulerpa racemosa, i to na području Pelješca, Crnoj Gori najbližeg većeg poluostrva. To je već bio znak za uzbunu među naučnicima, ali i turističkim radnicima tog područja. Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije izdvojila je sredstva za prvo dosadašnje istraživanje o raširenosti te alge, koje su proveli naučnici i studenti Instituta za oceanografiju i ribarstvo, te Prirodno-matematičkog fakulteta iz iz Splita i Dubrovnika. Oni su specijalizovanim istraživačkim brodom “Naše more” utvrđivali razmjere raširenosti Caulerpe racemose, kao i njezin uticaj na postojeće prirodne biljne i životinjske zajednice u moru. Sve je to trebalo poslužiti u traženju odgovora na pitanje: kako zaustaviti širenje opasne alge u Jadranu?
 NUŽAN JE OPREZ - Iako naučnici ne žele da stvaraju paniku od činjenice da se u našem moru nastanila i očito jako dobro odomaćila jedna njemu potpuno neprirodna alga, čije je prirodno stanište u mnogo toplijim, tropskim morima, ipak upozoravaju na to kako treba biti jako oprezan u praćenju njenog širenja i ponašanja u podmorju, jer ona u kratkom vremenu može bitno poremetiti prirodnu ravnotežu biljnog i životinjskog svijeta! Valja odmah kazati kako nije opasna za ljude, uslovno ni za ribe, ali dovodi do promjena koje se mogu odraziti i na kvalitet i brojnost ribljeg fonda, ali prije svega na podmorsku vegetaciju. A to svakako nijesu činjenice koje se mogu promatrati prekrštenih ruku, tvrde naučnici nakon prvog istraživanja podmorja zahvaćenog tom algom. U intervjuu “Slobodnoj Dalmaciji” biolog mr. Ante Žuljević iz splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo (koji je svoj magistarski rad obranio upravo na toj algi!), ističe da je Caulerpa racemosa do prije deset godina bila isključivo stanovnik toplih mora, a 1926. godine je prvi put nađena u Tunisu, zatim u Izraelu, Siriji, Libanu i Egiptu. NJeno stizanje u Sredozemlje povezuje se s prokopavanjem Sueskog kanala, kroz koji je vjerojatno stigla i nastanila se najprije u južnom dijelu, a zatim stigla i do evropskih obala. Tako je ona danas gotovo jedina alga podmorja Sicilije, Malte, Kipra i većeg dijela Azurne obale - ističe Žuljević.
 OPASNIJA OD TAXIFOLIJE - Ako je suditi po posljedicama njenog 10-ogodišnjeg boravka u podmorju tih zemalja, njen munjevit rast od čak centimetar dnevno ostavlja iza sebe pustoš, oduzimajući biljnom svijetu kiseonik, a životinjama mijenja prirodno stanište. NJena opasnost za Jadran je veća od one kod taxifolije koja je pronađena uz obale Hvara, zato što se kod ove alge radi o vrsti koja se jednako dobro nastanjuje na svim vrstama tla. Tako je možemo naći i na pjeskovitu i na muljevitu i na stjenovitu dnu. Duž obale peljeških uvala je rasprostranjena u dužini od jednog kilometra, a nalazi se na dubini od čak 48 metara - kaže mr. Žuljević.
U podmorju je lako uočiti, jer je intenzivno zelene boje i različita od svih ostalih, "domaćih" algi u Jadranu, a iz puzajućeg stabalca od kojega je sastavljena rastu listići nalik nedozrelim grozdovima grožđa s bobicama. Istraživanje je pokazalo kako se na kvadratnom metru morskog tla kod Pelješca nalazi čak 150 metara dužine puzajućeg stabalca alge sa 3610 listića!! Ne smeta joj ni hladnoća mora na dubini od 48 metara, niti malo svjetla koje dopire do te dubine.
 UNIŠTAVA SVE - Ona je nametnik i agresivno se širi uništavajući sve oko sebe, tako da vrlo brzo nakon njenog stizanja u podmorje ono postaje monokultura samo te alge, jer sve ostalo - nestaje. Razmnožava se polno i bespolno, a iz svakog otkinutog listića razvijaju se nove biljke, tako da nekakvo njezino kidanje ne dolazi u obzir, kažu naučnici. Djelići biljke su izuzetno lagani i njihanje morske vode ih daleko nosi, tako da je teško predvidjeti kojom brzinom i gdje sve u Jadranu još može stići. Problem ove alge je što ona, osim što oduzima kiseonik biljnom svijetu u čiji prostor dolazi, ispušta još i alkaloide i zapravo hemijski truje podmorje. Ispod jednog "tepiha" te alge dignutog s morskoga dna u veličini jednog kvadratnog metra sve je bilo potpuno mrtvo i bez kiseonika, jer ona izaziva truljenje i zaustavlja prodor svjetla do ostalih biljaka u moru. Koliko je ona agresivna u prostoru, pokazalo se na primjeru hobotnice koja je čak u njenom staništu poprimila nekakvu neuobičajenu zelenu boju te alge kako bi joj se prilagodila - kaže Vladimir Onofri iz dubrovačkog Instituta za oceanografiju i ribarstvo, nakon istraživanja.
 JEŽEVI I SUNĐERI UMIRU, RIBE ODLAZE - Radi se o svojevrsnom morskom parazitu koji raste i na drugim biljkama, ali ih pritom uništava kao i svi paraziti. Tako su ronioci i istraživači izvadili busen Caulerpe racemose iz podmorja uvale Marčuleti na Pelješcu, gdje je izgledao jednako kao i ostali, ali je imao intenzivan smrad koji se širio kad su ga iznijeli na brod. Tek vrlo pomnim pregledavanjem utvrdili su kako se tropska alga zapravo razvila i narasla na morskom sunđeru, u potpunosti ga prekrila i oduzela mu kiseonik, tako da je sunćer uginuo i istrunuo zbog zagušenja! Isto tako se pokazalo da morski jež, kada mu se ta alga nastani u njegovom staništu, nakon prvog puta kad je proba jesti, odustaje od jelovnika i nakon nekog vremena - umire od gladi! Naime, tamo gdje se raširi Caulerpa racemosa ne raste više ništa drugo, dno postaje livada te alge i jež nema više što da jede, pa ugiba. Na pitanje koliko može biti opasna za riblji svijet u Jadranu, naučnici zasad nemaju odgovora, ali i ističu kako nijesu primijetili bitnije promjene u sastavu ribljeg fonda u području te alge, što ne znači da dugoročno neće doći do promjena. Naime, ako se Caulerpa racemosa širi po pjeskovitom dnu, onda ga ona u cijelosti prekrije i u njega se više ne može skriti riba poput lista ili pauka, kojima je to prirodno stanište. U tom slučaju riba će promijeniti svoj životni prostor i otići u potragu za pjeskovitim dnom.
vrh strane
MORSKE PRIČE GLAVNA
|
