AJKULE! AJKULE!! AJKULE!!!

U Mediteranu pliva 46 vrsta ajkula! Od tog broja, 16 vrsta naraste preko tri metra dužine, a 15 vrsta su potencijalno opasne za čovjeka! Prosječno se svake dvije godine desi po jedan napad na čovjeka, što je s obzirom na količinu ljudi koji se ljeti kupa, roni i brčka po moru, nevjerovatno mali broj.

Ono malo Pristanjana što živi u Baru i danas ustreptalo priča o velikoj ajkuli koju je u maju 1976. na topolički portić dovezao Stevo Radović Grk. Barski Santjago je u mrežu ulovio mladunče gorostasne psine teško preko 400 kilograma, i dugačko četiri metra! Ta vrsta uopšte nije opasna za čovjeka, jer svojim ogromnim raljama kupi samo plankton i najsitnije ribe. Ipak, kladim se da nema toga ko ne bi napunio "gaće kupaće" da mu ovo bezopasno čudo propliva na nekoliko metara.

LAKO JE NAPUNITI GAĆE KUPAĆE: Dovoljno je da se pojavi i peraja od bucanja, da se na sve strane razglasi da se pojavila ajkula. Ta bezopasna i čudna riba, koju zbog oblika tijela zovu i riba-mjesec, obožava da proturi svoje "ajkulasto" peraje na površinu mora - i eto belaja!

A za sve je kriv Steven Spielberg i njegov film "Jaws". Ajkule su napadale ljude i prije sedamdesetih, ali na to se gledalo bez ovoliko histerije i panike. Sadašnju situaciju su "dušebrižnici" jedva i dočekali, mada je pravilnije reći - izazvali. Imamo tu sreću da se kroz žutu, kafenu i ostalu štampu provlače nevjerovatne priče o jadranskim čudovištima, koja jedva čekaju da zaplivate malo dalje od obale. To me uvijek podsjeti na krokodila iz crtanog filma "Petar Pan", koji treperi od sreće kada vidi da će mu Kapetan Kuka upasti pravo u usta. Jedno od izmišljenih Neptunovih kućnih ljubimaca, prije desetak godina, je bila ogromna murina između Velikog pijeska i Bara. Sezonama prije i kasnije, provlačile su se hobotnice, ajkule, a jednog toplog ljeta je bila aktuelna i misteriozna riba škarampoč. O njoj nemamo nikakvih bližih podataka, osim nepouzdanih izjava nekih ribara da ima vrlo otrovnu sluz.

TRI NESVARENA TRUPLA U UTROBI: Čak i jedini smrtonosni napad ajkule kod nas, koji se desio šezdesetih kod plaže Mogren u Budvi, nije dovoljno dokumentovan. O napadima morskih pasa javnost ne zna mnogo, iako postoje mnogobrojna istraživanja. Posebna internacionalna agencija ISAF (Internatonal Shark Attack File) se bavi popisivanjem svih slučaja napada morskih pasa. Vode se posebne evidencije za svaku svjetsku oblast, a među njima i Mediteran. Prve statistike vode još od 1890. godine, kada su zabilježeni i prvi napadi (što, naravno, ne znači da ih nije bilo i prije). Iz ranog perioda istraživanja je interesantan podatak iz 1909. godine kada je u Italiji, na Siciliji, uhvaćen bijeli morski pas dugačak oko 4,5 metra, sa ostacima tri nesvarena ljudska tijela u njemu. To je jedini takav slučaj u čitavom Mediteranu, do sada. Statistike govore da je 50% slučajeva napada morskih pasa smrtonosno. Što se tiče opasnih vrsta kod nas, na prvom mjestu je veliki bijeli morski pas (Carcharodon carcharias), dok je na drugom mjestu modrulj (Prionace glauca), i to u zanemarljivom procentu, uz pridošlicu tigar-ajkulu. Posljednji fatalni slučaj na našoj strani Jadrana zabilježen je 10. avgusta 1974. godine u Omišu, Hrvatska. U bivšoj Jugoslaviji je bilo ukupno pet smrtnih slučajeva, izazvanih napadom morskih pasa.

PRAVILA ZA IZBJEĆI AJKULU: Kao što se ponekom desi da dobije sedmicu na loto (ili gostovanje u studiju u "Tombolinu"), tako će, kad tad, neko doći i oči u oči sa ajkulom. Kako izbjeći tako neprijatnu situaciju (misli se na ajkulu, ne na gostovanje u "Tombolinu")? Postoji nekoliko pravila koja se moraju poštovati: 1. Uvijek plivajte u grupi, pošto ajkule radije napadaju pojedince; 2. Ne udaljavajte se previše od obale. Tako se izlažete opasnosti i otežavate eventualno ukazivanja pomoći; 3. Izbjegavate kupanje u sumraku i kasnije, jer je ajkula tada najaktivnija; 4. Ne kupajte se ako imate otvorenu ranu, ili menstruaciju (ajkula osjeti kap krv u 10 milijardi kapljica vode); 5. Ostavite na obali nakit. Svjetlucanje privlači morske pse; 6. Izbjegavajte kupanje na mjestima gdje se odvija komercijalni ribolov. Velika količina odbačene ribe privlači znate već koga; 7. Čuvena legenda da, gdje ima delfina nema ajkula, potpuna je besmislica. Često se i hrane zajedno; 8. Budite oprezni i kada je voda mutna, i ne nosite kupaće kostime na kojima ima dosta kontrastnih boja; 9. Izbjegavajte kupanje na mjestim gdje dubina naglo počinje, ili u blizini sličnih grebena; 10. Ne ulazite u vodu, ako je javljeno da je viđena ajkula.

To su deset zlatnih pravila iz brošure ISAF-a, koja važe za obične kupače. Mnogo oprezniji moraju biti podvodni ribolovci i scuba ronioci. U svijetu, od njih jedino više stradaju surferi. Jedan od najpriznatijih naučnika koji proučava ajkule dr Erich Ritter objašnjava što privlači ajkule ka ronocima: "Drečave boje, pogotovo kontrasti na odijelima privlače morske pse. Privlači ih i silueta ronioca na površini vode. Interesantno je da ajkula osjeti nervozu ronioca, preko promjene njegovog električnog polja i putem niskofrekventnih zvukova". Kao najopasnije ponašanje ajkula on navodi "škljocanje vilicama", povijanje tijela u luk, kao i stalno plivanje gore dolje.

KOGA SE TREBA PAZITI

Bijela ajkula (Carcharodon carcharias) je najozloglašenija vrsta od svih. Najviše napada na ljude je pripisano upravo njoj. Uz tunu, jedina je riblja vrsta koja ima topliju krv od okoline. Zahvaljujući tome ima je i u hladnijim morima, a jedini uslov je da ima hrane. Vrlo je radoznala, a pošto nema ruke, predmete "opipava" zubima. U utrobama bijelih ajkula su pronađene konzerve, komadi lima, kalume... Naraste preko šest metara dužine, i ima ukusno meso, što i ona vjerovatno misli za nas. Zbog velikog izlovljavanja, broj bijelih ajkula je rizično nizak za sigurnu budućnost vrste.

Modrulj (Prionace glauca) je stari poznanik naših ribara. Dostigne i četiri metra dužine. Ima vrlo elegantno, izduženo tijelo. U toplijim mjesecima obožava da krstari površinom mora, a tada je lako utvrditi njegovu dužinu – pomnožite razdaljinu između dva peraja koje vire sa tri! Veći primjerci napadaju čovjeka i manje plovne objekte. Ovo je pučinska ajkula, vrlo rijetko zalazi u pliće vode.

Tigar-ajkula (Galeocerdo cuvier) je vrsta koja je posljednjih godina, više puta, registrovana u Jadranu. Albanski ribari, kod grada Drač, već nekoliko sezona redovno love ovu ajkulu. Uozbiljite se, to nije dobra vijest! Vrlo je agresivna i dostigne dužinu preko sedam metara! Ima je od najplićih pješčanih plaža do dubine od 140 metara. Globalno otopljavanje je učinilo da se njen životni areal proširi ka sjeveru, zato oprezno!

Dragan Marović, 2007.

vrh strane

MORSKE PRIČE GLAVNA