ŽELJKO MILOVIĆ, urednik sajta:

Tragična smrt mladog makedonskog vokalnog soliste Todora Tošeta Proeskog iznova je otvorila priču o "estradi - gutačici života", kako je svojevremeno rekao guru pop-art pokreta Endi Vorhol. Spisak prerano izgubljenih života u svjetskoj pop-rock muzici je više nego impozantan, a, na žalost, ovo je jedna od rijetkih "disciplina" u kojoj su zemlje Balkana u istoj ravni sa razvijenim svijetom.  

Krajem osamdesetih, u anketi koju je sproveo beogradski tinejdžerski list "Ćao", na pitanje - koji je događaj iz osamdesetih na vas ostavio najveći utisak - gotovo 80% ispitanika uzrasta do 18 godina odgovorilo je - smrt Dražena Ričla Pare i Aljoše Buhe, dvojice najistaknutijih članova originalne postave "Crvene jabuke". Nakon prvog albuma, koji je bio jedno od najboljih debi-izdanja jugo-roka, Sarajlije su krenule na veliku jugoslovensku turneju, za koju se činilo da će biti trijumfalna. Međutim, 18. septembra 1986. godine, idući u Mostar na koncert, doživjeli su tešku saobraćajnu nesreću, u kojoj je na licu mjesta poginuo basista Aljoša Buha. Dražen Ričl i Zlatan Arslanagić su prebačeni u bolnicu, ispred koje su se okupile stotine mladih nudeći krv i pomoć. U danima koji su uslijedili Zlaja se oporavio, a Ričl preminuo 1. oktobra na beogradskoj VMA, usljed teških povreda glave. Bio je to generacijski šok, i mjesecima nakon tragičnog događaja, stranice časopisa bile su pune ispovjesti i reakcija na smrt Sarajlija.  

Ista sudbina, tačno dvadeset godina kasnije, snašla je i jednog od vodećih bosanskih instrumentalista, kompozitora i vođe grupe "Ornamenti" Adija Lukovca. Lukovac je evropsku slavu u krugovima elektronske, ambijentalne i primijenjene muzike stekao izvanrednim crossoverom etno-zvuka i savremenog sounda u filmu "Remake" Dina Mustafića. Nesreća se dogodila 18. juna 2006. na dijelu autoputa iz Sarajeva prema Blažuju, a do nje je došlo kada je Lukovac skrenuo iz saobraćajne trake, te udario u betonsku ploču. U saobraćajnoj nesreći devedesetih je poginuo i hrvatski pjevač zabavnih melodija Tomislav Ivčić.

I Crna Gora ima svojih crnih momenata, što se pogibije muzičara tiče. U saobraćajnoj nesreći, na magistralnom putu Podgorica - Cetinje, 31. oktobra 1999. godine poginuo je, sa još dvije osobe, Nebojša Nebo Saveljić, polovina sastava "Monteniggers". Do udesa je došlo kada je automobil u kojem su se nalazili nastradali, iznenada izgubio kontrolu i prešao na suprotnu kolovoznu traku. Vozilo je udarilo u stijenu pored puta i usljed silovitog udarca, prevrnulo se. Za vrijeme svoje kratke, ali uspješne karijere, Nebojša je sa "Monteniggersima" objavio dva albuma - "Tajna marenda" i "All boom", te nekoliko singlova.

U septembru 2000. godine, na putu prema Ulcinju, poginuo je Mrkojević Ismet Sulejmanović Kiki, jedan od prvih pjevača "nove škole" narodne muzike u Crnoj Gori. Iza sebe je ostavio jedino singl-ploču "Oli oli đevojko", a radio je na pripremi albuma kada ga je smrt prekinula.

Nesrećno okončan život Silvane Armenulić, djevojke s pravim imenom Zilha Bajraktarević, holivudski je kliše melodrame. Iako je imala čitavu Jugoslaviju pod svojim nogama, i nosila nadimak "kraljice folka", sve je bilo prekinuto u saobraćajnoj nesreći 1976-te godine. Život je izgubila sa svojom trudnom sestrom - pjevačicom Mirjanom (Mirsadom) Bajraktarević i violinistom Ešefom Jašarevićem.

Naravno, nisu jedno saobraćajne nesreće bile "krivac" preranih odlazaka balkanskih muzičara. Bolest je, kako se kolokvijalno kaže, često bila jača. Tako je februara 1990. od tumora na mozgu umro Neša Radulović, frontmen grupe "Posljednja igra leptira", a od malignih izraslina preminuo je 1987. godine, nakon gotovo desetljeća borbe s bolešću, Serđo Blažić, pjevač "Atomskog skloništa". Splitski boem, pjesnik i oriđinal Toma Bebić umro je od raka pluća 1990. godine, a ista bolest pokosila je 1994. i basistu iz originalne postave novosadskog sastava "Atheist rap" Zorana Zarića. Rak unutrašnjih organa bio je iste godine krivac za smrt Milana Mladenovića, legendarnog pjesnika i gitariste, vođe kultnog beogradskog sastava "Ekaterina Velika".

Upravo ovaj bend nosi nezahvalan pridjev "tragičnog", jer, osim bubnjara Ivana Fecea Firčija i Srđana Žike Todorovića, niko od članova nije na ovom svijetu. Basista Bojan Pečar umro je u Londonu od posljedica srčanog udara, uzrok smrti Margite Steafanović nikada nije zvanično saopšten, mada se špekuliše da su u pitanju komplikacije vezane za AIDS, a među živima nijesu ni bubnjari Dušan Dejanović i Ivica Vdović. Veo tajnovitosti obavija smrt Milana Subotiće Sube, bliskog saradnika "Ekaterine" na prvim albumima, te koautora posljednjeg Mladenovićevog projekta "Angel's Breath". On se, po zvaničnoj verziji brazilskih vlasti, ugušio u požaru koji je zahvatio njegovu kuću u Sao Paolu.

Od AIDS-a je umro i Dragan Simonovski, bubnjar zagrebačkog sastava "Dorian Gray", a ista bolest bi mogla biti i uzrok smrti Gorana Čavajde Čavketa, bubnjara "Električnog orgazma", februara 1997. godine u dalekoj Tasmaniji. Problemi sa drogom uzrokovali su odlazak autentičnog gitariste "Riblje čorbe" Rajka Kojića, a bubnjar "Bijelog dugmeta" Ipe Ivandić je okončao život bacivši se sa terase jednog beogradskog hotela. Samoubistvo je izvršio i Bata Vranešević, vođa novosadske "Laboratorije zvuka", kao i Tomaž Hostnik, prvi frontmen "Laibacha" još 1982. godine.

Među živima nisu ni pioniri jugo-roka Karolj Metikoš alias Matt Collins, Zoran Miščević i Mile Lojpur, zatim Nikola Mitrović - gitarista "Nervoznog poštara", Enes Bajramović - gitarista i kompozitor sarajevske pop grupe "COD", klavijaturista rege sastava "Du Du A" i pjesnik Zoran Zagorčić, podgorički vokalni solista Labud Petričević, legendarni vođa "Entuzijasta" Mili Knežević, te popularni pjevač iz devedesetih Rođa Raičević, pjevač beogradskih "Crnih bisera" Dragan Baletić, potom prvi gitarista "Garavog sokaka" Šeri Toplica, gitarista grupa "Generacija V" i "Pop mašina" Dušan Duda Petrović, osnivač "Pop mašine" vrsni gitarista Zoran Božinović, pjevač ljubljanskog sastava "Niet" Primož Habić, te četvorka iz "Indexa" - Davorin Popović, Slobodan Bodo Kovačević, Đorđe Klisić i Nedo Hadžihasanović. Na ratištima u Hrvatskoj i Bosni poginuli su Satan Panonski i Zoran Dehgan Poka. Kontraverzni vinkovački panker apsurdno je poginuo za vrijeme primirja - sapleo se o pušku koja je opalila, dok je Poka, autor hitova sa trećeg albuma sarajevskog new primitivs sastava "Elvis J Kurtowich" ubijen na mostarskom ratištu. 

Posljednji iz plejade velikih muzičara i performera koji su se pridružili Morrisonu i ostalima su beogradski muzičar, glumac, scenarista i pisac Dušan Prelević Prele i klavijaturista "Bijelog dugmeta" i "Smaka" Laza Ristovski, obojica preminuli u drugoj polovini ove godine.

Sahrana Tošeta Proeskog, koji je poginuo u automobilskoj nesreći kod Nove Gradiške, na autoputu Zagreb-Lipovac, obavljena je u rodnom Kruševu, u prisustvu nekoliko desetina hiljada ljudi i uz najveće državne počasti. Proeski je posthumno proglašen za počesnog građanina Makedonije, a gradonačelnik Kruševa najavio je podizanje spomenika. Zbog smrti popularnog pjevača, makedonski parlament nije održao redovnu sjednicu. Ovo je prvi put da neka od novonastalih jugoslovenskih država na ovaj način odaje poštu svom muzičkom ambasadoru.

Makedonska pravoslavna crkva, inače, razmatra mogućnost, nakon brojnih zahtjeva vjernika, da tragično nastradali pjevač Toše Proeski bude proglašen za sveca.