|
PUN KOFER PAPIRA ZA EURO I PO
 Ako je neko pomislio da će crnogorska željeznica, dio koji se bavi prevozom putnika, imati velike finansijske probleme kad počne primjena Zakona o ugovornim odnosima u željezničkom saobraćaju i kad putnici budu počeli da traže nazad dio novca datog za kartu zato što voz kasni, prilično se prevario, jer vjerovatno nije imao na umu da je tu predviđena čitava procedura i papirologija, i to sve za sitne pare.
Ovaj Zakon je počeo da se primjenjuje u lokalnom saobraćaju i Željeznički prevoz već dobija poneki zahtjev za vraćanje novca. “Zakonom je predviđeno da ako voz kasni od 60 do 120 minuta putnik ima pravo da traži da mu se vrati 25 odsto vrijednosti karte. Ako je kašnjenje veće, putniku će se vratiti i do polovine novca datog za kartu. Kada voz kasni, putnik treba da se obrati blagajniku koji prodaje karte i traži potvrdu o kašnjenju. Sa tom potvrdom, zahtjevom za povraćaj novca koji će dobiti od njega i brojem svog žiro-računa putnik u roku od 15 dana ima pravo da se obrati Željezničkom prevozu koji u roku od 30 dana treba da uplati novac”, kaže Milovan Janković, direktor Sektora za prevoz putnika u Željezničkom prevozu Crne Gore (ŽPCG).
On nije mogao da kaže koliko je ŽPCG do sada primio takvih zahtjeva, ističući da će tu informaciju imati na kraju mjeseca “kad se napravi presjek”. Na pitanje ko će se odvažiti da skuplja tolike papire i poteže žiro-račune da bi povratio nepun euro i po, ako putuje od Podgorice do Bijelog Polja, a voz kasni više od jednog, a manje od dva sata ili, u najbolju ruku, nepuna tri eura ako voz kasni preko dva sata, Janković je samo slegao ramenima.
 Ako se, ipak, desi da bude dosta ljudi koji žele da sa fasciklom pod ruku šetaju od kancelarije do kancelarije da bi ostvarili svoje pravo, Željeznički prevoz bi mogao imati ozbiljne finansijske probleme jer je ovdje normalna situacija da voz kasni satima.
Janković priznaje da bi takvih problema moglo biti tek kad počne primjena ovog propisa u međunarodnom saobraćaju. “Sada je počela primjena u lokalnom saobraćaju, na relacijama u Crnoj Gori. Tu su kašnjenja manja nego prethodnih godina i cijene karata su manje pa samim tim i iznosi koji će se vraćati putnicima. Ozbiljniji problemi bi mogli nastupiti kada od prvog februara naredne godine ova odredba Zakona počne da se primjenjuje i u međunarodnom saobraćaju. Tu su veći iznosi i do tada moramo da se dogovorimo sa srbijanskom željeznicom i ovdašnjom Željezničkom infrastrukturom da bi svako odgovarao za svoj dio krivice za kašnjenje i plaćao dio koji se vraća  putniku”, kaže Janković.
ČEHINJA UMRLA NA "INEXOVOJ" PLAŽI
 Češka državljanka Tamara Kreutzenova (45) preminula je prekjuče od posljedica srčanog udara u sutomorskom hotelu “Inex”. Čehinja je bila na plaži kada joj je oko 14:30 pozlilo, o čemu je odmah obavještena Hitna pomoć u Baru koja je vrlo brzo došla na lice mjesta. Ljekari su konstatovali da je smrt izazvana infarktom. Uviđaj su izvršili službenici Područne jedinice policije u Baru, koji su tijelo  strane državljanke poslali na obdukciju u KC Podgorica.
PROKLETA BUKA
 Komunalna policija je u avgustu svakodnevno vršila nadzor nad pojavom buke koja se emituje iz ugostiteljskih objekata, posebno na području Sutomora odakle je bilo najviše pritužbi na ovu pojavu koja se godinama ponavlja na ovom području.
Iz Komunalne policije za Bar Info kažu da su, pored niza negativnih okolnosti - jake komunalne buke, blizine magistralnog puta, kao i velikog broja ugostiteljskih objekata na malom prostoru iz kojih se emituje mehanička i živa muzika - uspijevali da se poštuje opštinska Odluka o radnom vremenu, odnosno da u jedan sat svi vlasnici ugostiteljskih objekata ugase muziku i zatvore svoje objekte. Zbog nepoštovanja opštinske Odluke o radnom vremenu podnešeno je 11 (jedanaest) prekršajnih prijava.
Zbog nepoštovanja Zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini donešena su 23 rješenja, kojima je naređeno da vlasnici ugostiteljskih objekata usklade nivo buke sa dozvoljenim vrijednostima, a kontrolom tih rješenja ustanovljeno je da ih je većina poštovala, Komunalni policajci procesuirali su samo osam Zahtjeva za pokretanje prekršajnih prijava i to protiv caffe bara “Grand” (2 prijave), “Palma” (2 prijave) i po jedna prijava protiv vlasnika caffe barova “Kiko”, “Jelena” i “Kalipso”.
A BIO JE I RED VIŠE
 Policijski službenici su 18. i 19. avgusta izveli lokalnu akciju “Prosjak”, kojom je na više lokacija na području Bara u prosjačenju zatečeno 35 lica, od čega 17 punoljetnih i 18-oro djece. Ova lica su privedena u službene prostorije i nakon obrade, otkazan je boravak u trajanju od 6 mjeseci za tri državljanina Srbije i dva državljanina Albanije. Od strane službenika Centra za socijalno iz Bara obezbijeđena su sredstva i lica su sprovedena u Srbiju.
JADRAN PUN KITOVA I DELFINA
Rezultati istraživanja koje je trajalo 18 dana, a koje su sproveli Institut za zaštitu i istraživanje okoline iz Rima, “Plavi svijet” Institut za istraživanje i zaštitu mora, te Hrvatski prirodoslovni muzej oduševili su istraživače. Cilj istraživanja bio je utvrđivanje brojnosti i rasprostranjenosti delfina i kitova, kao i vrsta od posebnog interesa za zaštitu u Jadranu, pa su bilježena opažanja i drugih velikih morskih kičmenjaka kao što su glavata želva (kornjača), golub, riba sunčanica, morski psi i raže.
Istraživanje koje je počelo 30. jula sprovedeno je posebnim dvomotornim avionom visoko postavljenih krila, opremljenim s izbočenim, tzv. mjehurastim prozorima, kroz koje istraživači tokom leta imaju potpuni pregled područja preleta, uključujući i područje ispod samog aviona. Prikupljeni rezultati istraživačima su pokazali veliku raznolikost faune morskih sisara u Jadranu kakvu nisu očekivali.
Tako je u sjevernom Jadranu utvrđena neočekivano velika brojnost glavatih želvi - zabilježeno je gotovo 1000 opažanja. U području Jabučke kotline zabilježen je veći broj modrulja i goluba uhana, zaštićene i ugrožene vrste raže koja može narasti i do preko pet metara. Posebno interesantni rezultati i opažanja zabilježeni su u južnom Jadranu. Tako je istraživački tim snimio i fotografisao odraslog velikog kita (Balaenoptera physalus), dugog oko 18m u blizini ostrva Palagruže. Zabilježeno je i opažanje izuzetno rijetkog Cuvierovog kljunastog kita (Ziphius cavirostris), vrste koju je veoma teško opaziti zbog skrovitog načina života i urona u najveće dubine koji traju i preko 30 minuta.
Takođe, zabilježena su brojna opažanja glavatih delfina (Grampus griseus) koji su smatrani vrstom koja u Jadran povremeno ulazi iz Sredozemnog mora, a najveće iznenađenje bila je velika brojnost prugastih delfina (Stenella coeruleoalba), jer je njihovo pojavljivanje u Jadranu bilježeno sporadično. S druge strane, iako se kratkokljuni obični delfin (Delphinus delphis), nekada najbrojnija vrsta delfina u Jadranu, već duži niz godina smatra regionalno izumrlom vrstom, istraživači su se nadali da ova vrsta možda preživljava u dubokim vodama južnog Jadrana. Na žalost, osim nekoliko pojedinačnih opažanja unutar skupina prugastih delfina, ova vrsta nije zabilježena.
Konačno, tzv. dobri delfini, vrsta zbog koje je cijeli projekt i pokrenut, zabilježena je u više od 100 opažanja u gotovo cijelom Jadranu, osim u dubokim vodama južnog Jadrana.
VO STRUGA DA ODAM... VOL. 1
by Željko Milović
 Put za Strugu je poečo nervozom, kao i sva moja putovanja, uostalom. Trebalo je organizovati posao za tih 5 dana, pronaći prijatelja za prevoz od i do aerodroma, i - putovati. A to baš i ne radim često, držeći se čuvene maksime prijatelja mog: “Najviše volim putovanja u kojima uveče spavam u svom krevetu”.
Avionom do Skopja ni 45 minuta, a na tamošnjem aerodromu “Aleksandar the Great” (iako pravi Aleksandar Veliki nije bio iz Vardarske (ove sad FYR) Makedonije, već iz Egejske, one grčke Makedonije), poperena je na podu ogromna metalna glava velikog vojskovođe. Svaki čas je po neko dijete dolazilo i pokušavalo da se popne na nju, a majke bi ih tjerale plašeći se namrgođenih makedonskih policajaca. A jesu bili namrgođeni baš.
Ispostavilo se da sam i kod izbora vozača do dva i po sata udaljene Struge imao mnogo sreće. Sticajem okolnosti (ne mojim zaslugama, da se razumijemo, već blagodareći činjenici da je sam mnom putovao i poznati bračni par francuskih lingvista) dodijeljen mi je VIP mercedes sa vozačem, dio ešalona VIP prevoznih sredstava za poznate koji dolaze u Makedoniju. Vozač Darko, jedan od vlasnika firme, bio je izuzetan sagovornik i saputnik. Pošto je lično bio zadužen za znamenitog engleskog glumca, scenaristu, putopisca i šta još sve ne Michaela Palina na snimanju njegovog dokumentarca u Makedoniji, te za režisera Milča “Prije kiše” Mančevskog za vrijeme rada na novom filmu, pa “50 centa” i koga još sve ne, imali smo o čemu pričati, dok smo, nakon kratke posjete centru Skoplja, klizili kroz mjesečinom osvijetljenu makedonsku noć na autoputu. Darko je bio živa enciklopedija Makedonije, pokazivao nam ogromni svjetleći milenijumski krst na brdu iznad Skoplja, pa kotlinu gdje je 2001. započeo makedonsko-albanski rat (uz sve detalje sukoba), planine i rijeke čudnih naziva u kojima se “pravi najbolji sir” i “mnogu ubavo vino”. Stigli smo u Strugu, grad na obali Ohridskog jezera oko jedan i po noću.
Struga je, inače, kao i sav taj dio Makedonije, a i Makedonija sama – duboko podijeljena na makedonski i albanski segment, i taj se međusobni otklon jednih od drugih pojavljuje gotovo na svakom koraku, od predsjednika opštine do konobara. U nekim gradovima (poput Struge) manje, a u nekim drastično više. No, i pored toga, ljetovanje u Strugi i Ohridu je zaista više nego vanserijski provod, ako volite lijepu netaknutu i čistu prirodu i kulturološki sudar Vizantije i Orijenta. Kad je Bog dijelio darove na zemlji, ovdje je zbilja bio široke ruke.
Prvi od nestvarno lijepih krajolika bili su tik pored našeg izuzetnog hotela “Drim”: na pedesetak metara od ulaza u objekat, nalazi se izvor velike rijeke Drim, koja nastaje isticanjem iz Ohridskog jezera, te pješčana plaža i bistra voda temperature 26 stepeni, predivna za kupanje, toliko čista da vidiš kako oko nogu plivaju male pastrmke. S vremena na vrijeme slijeću jata labudova, i to je bila posebna atrakcija. Pored kupanja u jezeru, naravno.
Struga ima svoj novi dio, i staru čaršiju sa zanatlijama, bozadžijama, štandovima sa svim i svačim, prodavačima kukuruza i neizbježnim sjemenkarima, kojih sam vidio bar desetak. Sjemenkari iznose na kolicima ono što je kod nas u Baru sedamdesetih imao samo stari Kiki: vreće sa najrazličitijim sjemenkama i delicijama – pistaćima, slanim kukuruzom, leblebijama – slatkim, sa kikirikijem ili samo pečenim, suncokretove i tikvine sjemenke na 2-3 načina, bademi, orasi, čibuci i šta još sve ne. Nije bilo dana, a da se nisam sladio time.
Rijeka Drim je žila kucavica grada i oko nje su smještene terase restorana, u kojima su piće i hrana čudesno jeftini. Primjera radi, jedan od lokalnih specijaliteta – pileški prsti (bijelo meso pileta sa susamom, senfom i medom), uz pomfrit i koka-kolu koštali su samo dva i po eura. Uz to, na terasama zabavljaju birani orkestri starogradske i šansonjerske muzike, pa se treba dobro čuvati ako ste melanholični ili sjetni. U sva četiri dana boravka u Strugi, ti su restorani, uz nevjerovatnu baštu hotela, bili baze pjesnika iz čitavog svijeta koji su ispijali “Skopsko pivo” i “žoltu rakiju”. Ili izvanrednu kiselu vodu “Pelisterka”, kao ja. Tokom dana, ovdje se temperature penju do 30 i više stepeni, pa se mora kriti u hladovini, a noću padaju do 10 stepeni, pa je predivno spavati.
Možda će zvučati prepotentno, ali, čim sam ustao prvoga dana, pošao sam da vidim perivoj sa zastavama, tražeći da vidim onu podignutu u moju čast. Pomislio sam kako li je tek sportistima na velikim takmičenjima kad im podižu zastavu i sviraju himnu, kad ja jedva čekam da vidim kako se ova naša crvena vijori. Nalazila se prva u nizu ispred Parka poezije na lijevoj obali Drima. U redu s njom bile su i zastave Srbije, USA, Albanije, Bugarske i Makedonije. Na moje čuđenje otkud ovakav raspored, u šali su mi odgovorili: “Sve su to američke zemlje”. Nasmijao sam se, od srca, ali nisam saznao kojom su se logikom rukovodili pri postavljanju zastava.
U samom hotelu stvorio se mali Vavilon – svi su pričali različitim jezicima, ali su se, kad su htjeli, razumjeli. Bilo je tu oko šezdeset pisca iz tridesetak zemalja sa pet kontinenata, i još toliko, ako ne i više, makedonskih pjesnika, izdavača, prevodioca i slično. Ja sam se družio uglavnom s Makedoncima, i mislim da nam, kao Crnogorcima, sličnijeg naroda nema. I po mentalitetu, i po razmišljanju, i po mukama koje su nas pogađale ili nam se još dešavaju. Čak sam poslije dva dana solidno i baratao njihovim jezikom, a u prodavnicama, restoranima, u razgovoru s milim mi prijateljima iz zemlje domaćina - mladim bračnim parom Julijanom i Jovanom, uvijek sam koristio svoj maternji jezik. Kao i oni, uostalom, iz poštovanja prema gostu. Stalno smo se preganjali da li su svi Makedonci u stvari Crnogorci ili je obrnuto, jer smo im uzeli princezu, te da li je Zeta dobila ime jer je car Samuilo dao svom zetu Vladimiru na upravljanje državu. Za četiri dana sve jezičke barijere su nestale, i svako se družio sa svakim, nevezano iz koje je zemlje. Odnosno, da ne lažem, skoro svako sa svakim. Bilo je i onih koji su se družili samo sa svojima.
Nakon niza popodnevnih i prijepodnevnih prijema, poput onog što je za učesnike organizovao predsjednik opštine, uveče je uslijedila ceremonija Svečanog otvaranja – najprije pozdravni govori, defile djevojaka sa bakljama, pa “Meridiani”, tj. veče čitanja prve polovine stranih pisaca, nakon čega je uslijedio vatromet. Naravno, i ovo veče, i ono na kraju, direktno je prenosila makedonska državna televizija. Izbjegao sam taj pjesnički maraton na plus 40 stepeni, i veče proveo sa dragim prijateljem, gostom ovogodišnjeg “Barskog ljetopisa” Venkom Andonovskim u restoranu pored Drima, a gdje bi drugo.
Tri noći zaredom, poslije dvanaest počinjale bi “Noći bez interpunkcije””, otvoreno druženje mahom mlađih pisaca (odnosno onih koji se osjećaju mladi), uz neformalna čitanja i „otvorenu pozornicu“ za svakog ko bi htio sa drugima podijeliti stihove. Zvijezda prve noći bio je ovogodišnji dobitnik UNESCO-ve nagrade za poeziju, mladi i prilično smotani Estonac Slim Kera. Valja reći da su se ova pjesnička druženja protezala do rano ujutro, a da je svake noći bio obezbijeđen i dobar koncert. Ali, o tome u narednim djelovima...
PARTIZANSKI
 Fudbaleri beogradskog “Partizana” plasirali su se u Ligu šampiona, nakon što su večeras u Briselu, u revanš meču četvrtog kola kvalifikacija, nakon boljeg izvođenja jedanaesteraca pobijedili “Anderleht” ukupnim rezultatom 5:4. Utakmica je nakon 120 minuta igre, kao i prva u Beogradu, završena neriješeno 2:2. U trenutku zaključivanja ovog teksta, našim gradom u vozilima krstare simpatizeri ovog kluba i slave.
PO BOD
Omladinska fudbalska liga, 1. kolo
OFK BAR – ZABJELO 1:1
 Bar – Stadion: SRC “Topolica”. Gledalaca: oko 50. Strijelci: A.Badžović u 30. (OFK Bar), Đukanović u 50. minutu (Zabjelo).
OFK BAR: Popović, Kovačević, Bajramović (Šabanović), Demirović (Bardić), Bugarin, Hadžajlić, Veličković (Vučković), Ramović, Redžematović (Čolović), Badžović, Đečbitrić (Lavrović).
ZABJELO: Kljajić, Lukačević, Sekulović (Božović), Perišić, Radulović, Vidaković, Đukanović (Đukić), Đurović, Savović, Brnovski (Kaljević), Bogićević.
Barani su osvojili bod na otvaranju nove sezone Omladinske lige. Domaćini su došli u vođstvo u 30. minutu preko Badžovića, koji je uspio da iskoristi neopreznost odbrane gostiju. Ipak, borbeni gosti zasluženo su osvojili bod, jer su poslije nekoliko prilika uspjeli da zatresu domaću mrežu, a strijelac je bio Đukanović. Na kraju, treba naglasiti da je neriješen ishod ovog meča možda i  najrealniji rezultat.
I OMLADINCI IZGUBILI OD RUDARA
Omladinska fudbalska liga, 1. kolo
RUDAR – MORNAR 2:1
Pljevlja – Stadion: pod Golubinjom. Gledalaca: oko 150. Strijelci: Šubarić u 39, Tabaš 78. (Rudara), Milošević u 88. minutu (Mornar).
 RUDAR: Cupara, Agović, Čolović, Dulović, Danilović, Đurović, Šubarić (Klačar), Matanović (Gigović), Adrović, Tabaš, Vuković (Knežević).
MORNAR: Mustafić, Šćekić, Nikezić, Vučinić, Vojvodić, Đinović, Perunović, Metović, Stevović (Vukadinović), Leverda, Milošević.
Omladinci “Rudara” uspješno su startovali u ovom prvenstvu pod stručnim nadzorom novog trenera Danila Stipa Vukićevića. Utakmica protiv “Mornara” je bila kvalitetna, a zasluženu pobjedu ostvarili su Pljevljaci. Domaća ekipa je došla u vođstvo u 39. minutu, kada je Đurović dugom loptom pronašao Šubarića, koji je sa desetak metara iskosa sa desne strane savladao nemoćnog golmana Mustafića. Na 2:0 je povećao Tabaš u 78. minutu nakon solo prodora i postigao gol sa 7- 8 metara. A pred kraj utakmice gosti su ublažili poraz. Sa desne strane je centrirao Šćekić, a Milošević udracem glavom precizno poslao loptu u mrežu “Rudara”.
PO TRI GOLA NA OBJE STRANE
Kadetska fudbalska liga, 3. kolo
BOKELJ - OFK BAR 3:3
Kotor – Stadion: Gradski. Gledalaca: oko 50. Strijelci: L.Maraš u 10. i 47, Kotorac u 39. (Bokelj),Kolari u 18. i 29, Feratović u 32.minutu (OFK Bar).
 BOKELJ: Proroković, Đorđević, Homarac, Dimitrovski (Krivokapić), Iković, L.Maraš, Pajović (Baletić), Kotarac, M.Maraš (Marković), Krasniki, Stanković.
OFK BAR: Šuković, Feratović, Dmitrović (J.Kalčić), Kolari, Glavanović, Marstijepović, Biraj, R.Rudović, Hadžemović, Kovačević (A.Rudović), Šoškić (Sarić).
“Bokelj” i OFK “Bar” remizirali su u zanimljivom i neizvjesnom meču. Kotorani su vjerovali da mogu stići do pobjede, ali su borbeni gosti zasluženo osvojili bod. Istina, Barani su imali i vođstvo od 3:2, ali su domaćini stigli do remija zahvaljujući golu Maraša u 47. minutu. Do kraja susreta bilo je prilika sa obje strane, ali golova nije bilo, tako da je 3:3 bio i konačan ishod ovog susreta.
TRICA U TREĆEM KOLU
Kadetska fudbalska liga, 3. kolo
PETROVAC – MORNAR 3:0
Budva - Stadion na Jazu. Gledalaca:100. Strijelci: Savović u 3, Tomić u 9, Lakićević u 22.minutu.
 PETROVAC: Mugoša, Zaić, Lješković, Medigović, Andrić, Stojanović, Lončar, Tomić, Savović, Vratnica, Lakićević.
Igrali su još: Pešić, Dobrović, Kopitović, Vukanović, Palovski.
MORNAR: Raičević, Glavanović, Maslovar, Milić, Marković, Timotijević, Jovetić, Ruso, Nikočević, Vukmarković, Vučić.
Igrali su još: Đurković, Lončarević, Dabanović, Bokovac, Todorović.
Zaslužena pobjeda kadeta “Petrovca” za čiju ekipu nastupaju uglavnom igrači iz Podgorice. Očigledno da je Baranima nedostajao u napadu golgeter olimpijske reprezentacije Lazar Lalošević. Inače, “nebesko-plavi” poveli su već u trećem minutu preko Savovića, dok je samo šest minuta kasnije Tomić uvećao prednost. Konačan ishod postavio je Lakićević u 22. minutu.
LEKOVIĆ NAKON VEDERSA I SALIVENA
 Uprava KK “Mornar” je poslije dvojice Amerikanaca, Lebrona Vedersa i Lensa Salivena, angažovala još jedno pojačanje. Prema riječima člana IO KK “Mornar” Aca Mijailovića, ugovor o saradnji na tri godine potpisao je Arso Leković (20). Prošle sezone nastupao je za ekipu “Jedinstva” iz Bijelog Polja, a proglašen je i za najboljeg igrača tog tima u prethodnoj takmičarskoj godini. Leković je visok 198 cm, igra na poziciji dva i tri, a nastupao je i za ekipu “Ergonoma” iz Niša.
|
