|
OPŠIRNIJE O JUČERAŠNJOJ NESREĆI NA PRUZI
 Željezničar Zoran Bošković (51) iz Podgorice poginuo je juče rano ujutro na pruzi, u blizini zgrade Željezničke stanice u Baru, kada je na njega naletjela manevarska lokomotiva.
Prema nezvaničnim informacijama, Bošković, koji je bio zaposlen u Odjeljenju sigurnosnih postrojenja Željezničke infrastrukture Crne Gore, oko 5:15 časova, radio je na pruzi u blizini skretnice broj 13 na stanici.
U tom trenutku, manevarska lokomotiva, kojom je upravljao Milenko Bečić (40) iz Bara, kretala se od stanice ka Sutomoru, a onda se vraćala unazad da pređe na drugi kolosijek. “Prilikom povratka, lokomotiva je silovito udarila u Boškovića, koji je na mjestu ostao mrtav” - rekao je “Vijestima” izvor blizak istrazi.
Zajedno sa službenicima barske saobraćajne policije, uviđaj nesreće je obavio dežurni istražni sudija Osnovnog suda u Baru Nikola Strugar. Nakon saslušanja, sudija je pustio mašinovođu Bečića da se brani sa slobode i naložio obdukciju Boškovićevog tijela. Istraga o okolnostima pod kojim je došlo do nesreće je u toku.
Pogibija kolege na radnom mjestu duboko je potresla barske željezničare, koji su juče popodne pošli na saučešće u Podgoricu, gdje je Bošković živio, u naselju Murtovina. Pokojnog željezničara, koji je iza sebe ostavio dvoje djece i suprugu, opisuju kao sjajnog čovjeka i saradnika. Radio je na poslovima mehaničara za opravku sigurnosno-signalnih uređaja, a preko dvije decenije je putovao iz Podgorice na posao u Bar, koji je odrađivao u takozvanim turnusima.
"Poginuo je na radnom mjestu, izvršavajući radni zadatak. Zoran Bošković je bio dobar radnik, odgovoran, tačan i pošten, ovo je veliki gubitak i za porodicu i za sve nas", rekao je "Vijestima" šef stanice  Bar Arso Popović.
U SUTOMORU NAPADNUT NOVINAR?
 Obezbjeđenje kafića “Mahito” u Sutomoru u Crnoj Gori napalo je novinara kragujevačkog nedjeljnika "Svetlost" Dejana Mihajlovića i nanijelo mu lakše tjelesne povrede, a cmogorska policija umjesto da ga zaštiti, prijetila je novinaru, vrijeđala ga i psovala na nacionalnoj osnovi, saopšteno je juče iz tog nedjeljnika, prenosi beogradski "Blic".
"Mihajlovića, koji je u Sutomoru pripremao reportažu o noćnom životu u tom cmogorskom gradu, obezbjeđenje kafića napalo je 17. avgusta u 2.00 časa poslije ponoći", navedeno je u saopštenju, koje je potpisao generalni direktor i glavni i odgovorni urednik lista "Svetlost" Ranko Milosavljević.
Stevo Peroč, vlasnik “Mohita” negirao je ove navode.
“Šokiran sam ovom viješću. 'Mohito' prije svega uopšte nema obezbjeđenje, jer za to zbog naših posjetilaca uopšte nema potrebe, a i radimo isključivo do 01:00, kada se zatvaraju svi lokali na šetalištu. Apsolutno odričemo bilo kakvu vezu sa ovim slučajem, tvrdimo da u našem lokalu i oko njega ovog ljeta nije bio niti jedan incident, a kakav smo imidž stekli, možete se uvjeriti posjetom naše grupe na Fejsbuku” - rekao je sinoć „Vijestima" Peroč.
Peroč je zapitao “kome ovo i zbog čega treba”.
"O njegovoj posjeti lokalu niko od našeg osoblja nema pojma. Prije ovakve medijske osude trebalo je i nas da kontaktiraju, jer smo ovako i optuženi i osuđeni bez ikakve naše krivice"- rekao je on.
Milosavljević je rekao da smatra da je "takvo ponašanje crnogorske policije bez presedana u civilizovanom svijetu" i postavlja pitanje kako bi se proveo u sličnoj situaciji običan građanin, ako je novinar na zadatku, sa uredno izdatom pres legitimacijom, dobio batine, kome su prijetili i vrijeđali ga, kako obezbjeđenje tako i crnogorska policija.
On navodi i da je o napadu obavijestio Udruženje novinara Srbije, kao i da je uputio protest MUP-u Crne Gore. U barskoj policiji su “Vijestima” sinoć nezvanično rekli da o ovom događaju nemaju komentar, i uputili na Upravu policije.
ODUZETO 25 KILOGRAMA SKANKA
 Crnogorska policija je iz dva navrata pronašla i oduzela oko 25 kilograma skanka u vozovima koji saobraćaju na liniji Bar – Beograd.
“Prvu pošiljku je otkrila granična policija na željezničkom prelazu “Bijelo Polje” na izlazu iz Crne Gore, kada je pronađeno 15 kilograma opojne droge skank u brzom vozu koji je saobraćao na relaciji Bar – Beograd” - saopšteno je iz Uprave policije.
Na istoj relaciji, sinoć je u vozu pronađeno još oko 10 kilograma skanka. Droga je bila sakrivena u kušet kolima, u torbi u plafonu vagona.
“Osnovano se sumnja da su za sada nepoznata lica ili više njih izvršila prikrivanje opojne droge, u namjeri da je prokrijumčare sa teritorije Crne Gore prema Beogradu” - navedeno je u saopštenju.
U policiji tvrde da je u toku kriminalistička obrada, koju sprovede službenici Ekspoziture za borbu protiv droge i krijumčarenja Područne jedinice Podgorica u sadejstvu sa drugim organizacionim jedinicama Uprave policije. Oduzeta droga je, radi vještačenja, upućena u Forenzički centar u Danilovgradu.
RUS FALSIFIKOVAO KARTICE
 Policijski službenici Područne jedinice Bar su, Osnovnom državnom tužiocu, podnijeli krivičnu prijavu protiv Aleksandera Orlova državljanina Rusije, sa prijavljenim boravištem na području Bara, osnivača, izvršnog direktora i ovlašćenog zastupnika DOO "Orloff", zbog osnovane sumnje da je počinio krivična djela falsifikovanje kreditnih kartica i kartica za bezgotovinsko plaćanje, utaja i prikrivanje.
Takođe, podnijeta je krivična prijava i protiv preduzeća DOO "Orloff", sa sjedištem u Baru, koje obavlja djelatnost Agencije za nekretnine, zbog osnovane sumnje da je počinio krivična djela falsifikovanje kreditnih kartica i kartica za bezgotovinsko plaćanje i utaja.
U policiji kažu da je Aleksander Orlov koristio lažne kreditne kartice za bezgotovinsko plaćanje i tako preinačene upotrijebio kao prave čime je pribavio protivpravnu imovinsku korist preduzeću DOO "Orloff" koje je u njegovom vlasništvu u iznosu od 1.750,66 eura.
Osumnjičeni je za sada na neutvrđen način, nabavio skimovane kartice (kartice sa kojih su očitani podaci serijski broj i pin kod, koja se kao takva može upotrijebiti kao duplikat preko bilo koje druge kartice sa magnetnom pistom ) iz inostranstva koje se nude na prodaju van legalnih tokova .
Uvidom u Analitičku karticu i njenom analizom, na POS terminalu evidentirano je 1.547 transakcija, po vremenu, datumu i iznosu, za period od 20. jula do 3. avgusta ove godine.
Zanimljivo je da je osumnjičeni sa žiro računa vlasnika skimovanih kartica skidao po 3,90 eura, koje je manje primjetno. Vršenjem ovih transakcija banci se plaća manja naknada .
“Među kreditnim karticama koje je koristio, pored onih koje su i dalje važeće po osnovu kojih je obavljao uspješne transakcije, koristio je i kartice koje su bile nevažeće i u prethodnom periodu blokirane od strane banaka izdavaoca koji su ih ujedno proglasili nevažećim” - saopšteno je iz Uprave policije.
Transakcije u navedenom iznosu je pravdao prodajom turističkih mapa naše zemlje stranim državljanima, što je praktično neizvodljivo, jer uvidom u analitičku karticu, evidentirano je da je lažne kartice provlačio svaki minut, naizmjenično i duže vrijeme, a provjerom na terenu nije potvrđen dolazak stranaca u poslovne prostorije, niti je imao dokaz o porijeklu i knjiženju ovih mapa.
Orlov je u više stavki prekršio ugovor o prihvatanju kartičarskih proizvoda sa CKB bankom. Vršenjem pretresa poslovnih prostorija pronađeni su slipovi-računi sa POS terminala koji je koristio, kao dokaz o izvršenim ili transakcijama u pokušaju.
“Takđe, u namjeri da sebi odnosno DOO "Orloff" pribavi protivpravnu imovinsku korist, prisvojio je tuđu pokretnu stvar- POS terminal, vlasništvo CKB banke koja mu je povjerena za rad u sklopu njegovog preduzeća i koju je na zahtjev banke odbio da vrati i isti prikriva” - dodaju u policiji.
Dalje se navodi da je Orlov preko svoje firme Doo Orloff, kao pravno lice sa CKB bankom sačinio ugovor o korišćenju POS Terminala koji dobija na zaduženje putem reversa, ali žiro račun DOO “Orloff” ne otvara kod CKB već kod Podgoričke banke i na taj način, korišćenjem usluga ovog POS Terminala, tj. plaćanjem karticama za bezgotovinsko plaćanje u sklopu firme “Orloff”, novac se uplaćuje kod Podgoričke banke, tako da CKB banka nije imala uvid i uticaj na novčane tokove, već samo mali iznos provizije korišćenja POS Terminala.
Izvršenim provjerama kod izdavaoca kartica, za sada su stigli odgovori od banaka iz SAD i Danske, da su kartice zatvorene, odnosno oglašene nevažećim tokom prethodnih godina.
BEOGRAD – BAR 100 NA SAT, ALI ZA DESET GODINA
(B92)
 Obnova barske pruge koštaće željezničke uprave Srbije i Crne Gore 337 miliona eura. Od toga, planirani radovi na srpskoj teritoriji vrijedni su oko 198 miliona. Plan je da se ovaj obiman posao završi u roku od deset godina, a naravno može i znatno ranije u zavisnosti od finansiranja i angažovanja operative. Ono što putnici mogu da očekuju je da će obnovljenom prugom vozovi saobraćati samo projektovanom brzinom, a to znači od 70 do 100 kilometara na sat. Srpske i crnogorske željeznice u saradnji sa resornim ministarstvima trebalo bi do početka oktobra da postignu dogovor o modernizaciji ovog železničkog pravca.
Na pruzi dužine 454,8 kilometara predviđene su sanacije donjeg stroja, mostova, tunela, staničnih zgrada, klizišta, odrona, hidrotehničkih objekata, kao i zamjena gornjeg stroja i izgradnja tri stanice. Očekivani efekti, kako kažu stručnjaci, su podizanje nivoa usluge, ukidanje laganih vožnji, skraćenje vremena putovanja, povećanje kapaciteta i bezbjednosti.
Brzi putnički voz relaciju od Beograda do Bara trenutno prelazi za 13 do 14 sati. Treba imati u vidu da samo izlazak iz Beograda može da se “otegne” i na više od sat vremena. Zbog bezbjednosti saobraćaja, u Srbiji čijom teritorijom pruga prolazi u dužini od 287,4 kilometara (9,8 km je na teritoriji BiH), uvode su lagane vožnje na čak 98 kilometara. Tim dionicama vozovi saobraćaju brzinom od 30 do 50 kilometara na sat, a najsporije između Stepojevca i Vreoca. Stručnjaci su planirane radove podjelili u tri prioriteta - prvo ukidanje laganih vožnji i sanacije mostova, tunela, klizišta i elektrotehničkih postrojenja, slijedi remont ostalih djelova pruge, a na kraju predviđena je i izgradnja terminala za kombinovani transport.
Što se tiče radova, najviše novca “odnijeće” donji i gornji stroj, jer su ti radovi na kompletnoj pruzi vrijedni 178,3 miliona eura. Sanacija mostova koštaće 32,9 miliona, a tunela 28,8 miliona, klizišta 2,8 miliona, a odrona 17 miliona eura. Za izgradnju novih i obnovu postojećih stanica potrebno je 22,7 miliona eura...
BOLNICA U PLUSU
 Opšta bolnica “Blažo Orlandić" u Baru poslovnu 2009. okončala je sa dobitkom od 225.000 eura. Direktor dr Zoran Srzentić rekao je da su za to zaslužni napori svih zaposlenih i menadžmenta.
"U svim segmentima poslovanja imamo povećanje i specijalističkih pregleda i bolničkih dana. To su stabilni porasti od tri do 10 odsto, što govori da pacijenti prepoznaju kvalitet naše usluge i da zato dolaze. Cijena pregleda ljekara specijaliste sa 25 godina škole iza sebe, iznosi 4,17 eura, i oni donose prihod, a kod privatnika nema pregleda ispod 20 eura. Pri tome, imamo iste cijene struje, ljekova i hrane, nemamo popuste zbog niske cijene pregleda. Izuzetno je teško u takvim uslovima poslovati pozitivno i održavati kvalitet usluga uz stalno povećanje broja pacijenata. Broj pacijenata se utrostruči u sezoni, pa su noću ljekari dežurni na prijemnom odjeljenju, umjesto da su na odjeljenjima. Bolnici zato treba urgentno-prijemni blok za hitne slučajeve, sa dijelom za dnevnu bolnicu sa sitnim hirurškim intervencijama. Tako bi se rasteretili bolnički kapaciteti" - rekao je dr Srzentić.
Što se tiče rashoda, dodao je on, 70 odsto čine plate, "20 odsto medicinski i ostatak nemedicinski troškovi". "Tu više nema prostora za uštedu" - naveo je dr Srzentić, dodajući da se troškovi teško mogu snižavati, a da se to ne odrazi na kvalitet usluge. Budućnost tog sektora, smatra dr Srzentić - "leži u javno-privatnom partnerstvu, što zakon dozvoljava, a već postoje investitori zainteresovani da ulažu u zdravstvo, pa i u barsku bolnicu. Ne može se štedjeti na uslugama, svako dalje 'stezanje' značilo bi da se ide na smanjenje plata koje su ionako katastrofalno male, plata specijaliste je ispod 600 eura" - rekao je dr Srzentić.
Spremaju, kaže, i korišćenje solarne energije. "Bar ima preko 260 sunčanih dana godišnje, bolnica će ući sama u taj projekat, a očekujemo i podršku viših instanci" - zaključio je dr Srzentić.
SAGA SE NASTAVLJA
 Na posljednje izjave Vebije Abazovića, a koje se tiču spora oko kupovine placa na Velikom pijesku, reagovao je direktor Uslužno-potrošačke zadruge prosvjetnih radnika Beograd Željko Repac:
“Radi istinitog informisanja crnogorske javnosti u ime prodavca Uslužno-potrošačke zadruge prosvjetnih radnika Beograd, a u vezi sa prodajom placa na Velikom pijesku, o kome se pisalo nekoliko zadnjih dana, kategorički tvrdim da je Alil Ivanović iz Bara sa ovom zadrugom zaključio valjan ugovor o kupoprodaji, platio kupoprodajnu cijenu od 180 hiljada njemačkih maraka, i to 2001. godine. Zadrugu je barski katastar nezakonito ponovo upisao iako smo zakonito prodali ovo zemljište. Jedan prodavac istovremeno ne može dva puta zakonito prodati jednu stvar.
Vebija Abazović, dezinformiše javnost i iznosi neistine da je zadruzi navodno nešto platio, tvrdim pod materijalnom i krivičnom odgovornošću da ni jedan dinar ili euro ovoj zadruzi Abazović nije platio. Abazović je pokušao prevarom da dođe do naše imovine. Pitamo se kako je mogla Opština Bar da izda odobrenje za organizovanje parkinga Abazović Vebiji kada je ovo imovina Alila Ivanovića, a formalno je na zadrugu registrovana, i to nezakonito. Ivanović nije prodao Abazoviću ništa. Znači, Abazović obmanjuje javnost da ima ikakve veze sa zemljom koja je davno prodata. Obratićemo se ministru finansija Crne Gore, direktoru Direkcije za nekretnine Crne Gore, te šefu Barskog katastra da objasne kako su na zadrugu ponovo upisali imovinu, i zašto to ponovo ne vrate na Ivanovića kada je sud o ovoj stvari sve riješio.
Najviši sudovi u Crnoj Gori su potvrdili zakonitu kupovinu i uknjižbu Ivanovića, to mora poštovati Katastar i Ministarstvo finansija Crne Gore. Vebija Abazović nema nikakvo pravo prema zakonitom kupcu Alilu Ivanoviću. To što je on mislio da uzme zemljište bez novca, malo se preračunao. I danas širi neistine da je zadruzi nešto platio. To nije tačno, kategorički tvrdim. Ovo je jedina istina. Zbog prenošenja neistine zaštitu ću tražiti kod nadležnog suda. Kako je mogao Vebija Abazović da u naše ime podnese zahtjev za dobijanje odobrenja za rad ili zahtjev za promjenu upisa, što bi trebao da provjeri tužilac. O legalnosti samo toliko da je Abazović bagerom mogao da zgazi na ovaj plac.
Molim da nadležne službe ispoštuju odluke sude i vrate upis na zakonitog kupca Ivanovića posebno što je Alil Ivanović nezakonito isknjižen. Zašto Barski katastar i Ministarstvo finansija Crne Gore odmah ne vrate upis na Ivanovića, što je jedino zakonito. Znamo, da niko ne može postati vlasnik, a da nema zakonit osnov i posebno da stvar nije platio. Ne vjerujem da će Vebija Abazović biti novi tip kupca koji ne mora da plati vrlo vrijedno zemljište i da postane  vlasnik.”.
CRNA GORA PRVI PUT NA “STRUŠKIM VEČERIMA POEZIJE”
 Književnik i novinar iz Bara, Željko Milović prvi je predstavnik Crne Gore, od sticanja nezavisnosti, na “Struškim večerima poezije”, jednom od najznačajnijih pjesničkih festivala u Evropi. Manifestacija počinje danas, i u ovom makedonskom gradu na obali Ohridskog jezera održavaće se do 23. avgusta, a pored Milovića učestvuje još 51 pisac iz 38 zemalja.
Milović, koji učestvuje na poziv organizatora, nastupa u dvije večeri festivala - zajedničkoj večeri “Noc bez interpunkcije” i na završnoj i najvažnijoj večeri, skupa sa još 15 izabranih pjesnika sa pet kontinetata.
Svi ovogodišnji učesnici, njih stotinjak, smješteni su u ekskluzivnom hotelu “Drim” na mjestu gdje ova rijeka izvire iz Ohridskog jezera. Poezija se čita na nekoliko najvažnijih punktova ovog makedonskog gradića, od nekoliko sala hotela “Drim” do čuvenih “mostova” na kojima su nastupali svjetski nobelovci. U subotu se pjesnički karavan seli u Ohrid, gdje će biti čitana poezija u portama manastira i u jezgru starog grada.
“Struške večeri poezije” ustanovljene su 1962. godine, u čast dva brata, Konstantina i Dimitra Miladinova, pisaca rođenih u Strugi početkom 19. vijeka. Tokom 38 godina postojanja festival je ugostio oko 4.000 pjesnika, prevodilaca, esejista i književnih kritičara iz 95 zemalja svijeta, i svrstao se među najznačajnije manifestacije poezije u savremenom svijetu. Na “Struškim večerima poezije” pojavljivale su se i svjetski priznate literate Pablo Neruda, Alen Ginsberg, Džozef Brodski, Bulat Okudžava, Eugenio Montale, Mak Dizdar, Miroslav Krleža, Nikita Stanesku.
MIHAILOVIĆ POTPISAO ZA “BUDUĆNOST”
 Nakon iskusnih Marka Šćekića i Gintarasa Kadžiulisa i Alekse Popovića iz Lovćena, Budućnost M:tel je dovela i četvrto pojačanje, i to igrača koji može da bude nosilac igre u sezonama koje slijede - trogodišnji ugovor sa crnogorskim šampionom potpisao je Vladimir Mihailović. Uprava crnogorskog prvaka je dugo vodila pregovore sa Mornarom, jer je Mihailović imao važeći ugovor, ali su sve dileme razriješene juče...
Mladi bek, koji je prije 10 dana napunio 20 godina, pažnju košarkaške javnosti na sebe je skrenuo u finišu sezone, kada je bio najbolji igrač Barana. “Eksplodirao” je na Evropskom prvenstvu za mlade, na kojem je bio najbolji igrač Cme Gore i peti strijelac šampionata. U toj selekciji je sarađivao sa Dejanom Radonjićem, koji je i insistirao da dođe u Budućnost.
“Zadovoljan sam što se sve konačno završilo. Pregovori su dugo trajali, drago mi je da sam stigao u Budućnost. Veoma je bitno što me trener poznaje, a ja ću se potruditi da svaki trening i utakmicu iskoristim da se dokažem” - kaže 194 centimetra visoki bek.
Zbog sjajnih igra na EP za mlade u Hrvatskoj, Mihailović je zaslužio i poziv u seniorsku reprezentaciju, za koju je već odigrao četiri meča u kvalifikacijama za šampionat Starog kontinenta u Litvaniji. Još neki klubovi su ga željeli, ali je Budućnost bila naju-pornija i najkonkretnija.
“Mislim se da smo doveli igrača koji će biti perspektiva kluba. Ovo je i iskorak u njegovoj karijeri, jer je stigao u ekipu koja je stalni učesnik NLB lige, a ove sezone ćemo nastupati i u kvalifikacijama za Evroligu i imamo osigurano mjesto u Evrokupu. Nadam se da će Mihailović odigrati zapaženu ulogu u svim tim takmičenjima” - ističe sportski direktor kluba iz Njegoševog parka Gavrilo Pajović.
Mihailović će se novim klupskim drugovima priključiti nakon 29. avgusta, kada Crna Gora sa Izraelom igra posljednju utakmicu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Sezona za “plave” počinje već 21. septembra, jer tada u “Morači” igraju prvu utakmicu kvalifikacija za Evroligu protiv francuskog Asvela.
|
