|
MULJ U MORU ČANJSKE UVALE
by “Vijesti”
 Stevan Novaković, vlasnik privatnog smještaja u Čanju, požalio se juče “Vijestima” da je iz bazena Regionalnog vodovoda u Đurmanima “ispuštena velika voda”. To je, tvrdi, proizvelo veliki mulj u moru ispred “Biserne obale”, koji je uznemirio kupače na čanjskoj plaži.
Iz Regionalnog vodovoda te navode odbacuju, ukazujući da nijesu ispuštali ništa iz rezervoara u Đurmanima, “jer je on prazan“.
“Kako su pustili cijevi da se ispiraju, sav mulj ide na čanjsku plažu. To je počelo juče oko 10 sati kad se pojavio mulj u zalivu kod potoka u Bisernoj obali. Sreća što duva zapadni vjetar, ako krene jug, potjeraće ga na cijelu plažu. Takav mulj je iz potoka curio još i oko 17 sati. Žale nam se gosti zbog toga, kukamo da dođu, a onda ih dočeka mulj u moru”, žali se Novaković.
“Ne znam ništa o tom mulju. Što se nas tiče, mi smo u ponedjeljak u sklopu priprema da u toku ove sedmice bude puštena voda u regionalni vodovod, od 12:30 do 13:30 pumpali vodu iz pumpne stanice Reljići u Crmničkom polju, u rezervoar Đurmani. Pumpana je čista izvorska voda, sa malo povećanom koncentracijom hlora, jer ispiramo cijevi. Punili smo cjevovod, nijesmo ispuštali vodu iz rezervoara, on je prazan”, rekao je za “Vijesti” Puniša Pavićević, tehnički direktor Regionalnog vodovoda.
 U Odboru MZ Sutomore Spič rekli su “Vijestima” da je riječ o pitkoj vodi koja je ispuštena “zbog testiranja sistema” i koja se niz Đurmansku rijeku spustila do mora, usput pokupivši zemlju i prašinu iz sasušenog rječnog korita, “sigurno nijesu otpadne vode”.
Predsjednik Odbora Ratimir-Ratko Vujošević naveo je da je u stalnom kontaktu sa ekipom Regionalnog vodovoda, i da “nema nikakvog razloga za brigu, da je sve u najboljem redu”.
“Ovo je probni period od sedam dana za puštanje u rad regionalnog vodovoda, što se može očekivati već u srijedu, funkcionišu sve pumpe, to je čista voda iz bazena, ispuštana je i dan ranije”, kaže Vujošević.
MULJ U MORU ČANJSKE UVALE
by “Dan”
 Građane i turiste juče je zabrinula velika crna mrlja koja se pojavila na mjestu gdje se Đurmanska rijeka, koja dijelom prolazi kroz hotelsko naselje “Biserna obala” u Čanju, uliva u more. Pojavila se sumnjalo da se radi o fekalijama, među kupačima je nastala prava panika. No, more se samo odbranilo, pošto je jedno vrijeme duvao maestral koji je mulj gurao u dijelu obale prema Baru. Da je vjetar dunuo u drugom pravcu, mrlja bi se raširila duž čitave plaže. Među mještanima se moglo još čuti da je Regionalni vodovod posljednja dva dana obavio određena testiranja, pa je voda koja je puštena u Đurmansku rijeku, pokupila iz korita mulj i zemlju.
Tehnički direktor regionalnog vodovoda Puniša Pavićević kaže da su juče punili rezervoar Đurmani pitkom vodom i da su radili nepunih sat vremena, jer je u međuvremenu nestala struja. “O tome da se u dijelu ‘Biserne obale’ pojavio mulj ja nisam upoznat, niti se mogu izjasniti o tome šta se dešava na plaži u Čanju” - rekao je Pavićević.
MULJ U MORU ČANJSKE UVALE
(IZ REGIONALNOG VODOVODA SE SJETILI UZROKA)
 Izlivanje mulja u more kod Čanja, usred turističke sezone, zaprepastilo je građane Bara i njihove goste. Komunalna policija je bila na licu mjesta i o tome dala sljedeće saopštenje:
- Služba Komunalne policije je 19. jula u 14:25 obaviještena od strane Milisava Perunovića, direktora hotela “Biserna obala” u Čanju, da se izliva velika količina zaprljane vode u priobalnoj zoni ispred hotela “Biserna obala”.
 Službenici su odmah krenuli na lice mjesta i na terenu konstatovali da se iz kanala koji se nalazi pored hotela “Biserna obala” u Čanju izliva zaprljana voda (zamućena zemljanim talogom), usljed čega je došlo do formiranja velike mrlje u priobalnoj zoni. Obaviješteni smo od strane inžinjera distribucije preduzeća JP Regionalni vodovod - crnogorsko primorje Aleksandra Cerovića i Puniše Raičevića, te tehničkog direktora Puniše Pavićevića, da su u periodu od 12:30 do 13:30, radi čišćenja cijevi iz regionalnog vodovoda izvršili ispuštanje vode iz muljnog ispusta koji se nalazi u neposrednoj blizini rezervoara Đurmani.
Prečnik te ispusne cijevi iznosi 350mm, a nalazi se na udaljenosti oko 4km od obale. Predstavnik Regionalnog vodovoda je izjavio da je voda bila tehnički ispravna, tako da ne postoji opasnost za biljni i životinjski svijet. Predmet je proslijeđen republičkoj Vodoprivrednoj inspekciji koja je nadležna za događaje ovakve vrste.
OSAMNAEST UMJESTO TRIDESET GODINA ZATVORA
 Apelacioni sud juče je na 18 godina zatvora osudio Vasilija V. Markovića iz Bara, zbog ubistva brata od tetke Igora Šljivančanina, saznaju “Vijesti”. To je drastično manja kazna u odnosu na prvostepenu presudu Višeg suda u Podgorici.
Dva puta je u sudskom procesu krivično vijeće sudije Seke Piletić u podgoričkom Višem sudu, osudilo Markovića na 30 godina zatvora. Prva presuda je nakon žalbe advokata odbrane ukinuta, ali je i u ponovljenom sudskom postupku Marković ponovo osuđen na 30 godina zatvora. U petak 16. jula u Apelacionom sudu je održan glavni pretres, jer su se stekli uslovi za ukidanje presude, ali kako ne može da se sudi i treći put, to je Apelacioni sud održao glavni pretres, jer je prihvaćena žalba advokata odbrane Borivoja Đukanovića i Dragoljuba Đukanovića, saznaju “Vijesti”.
Prema navodima optužnice, okrivljeni Vasilije Marković je 22. avgusta 2005. godine oko 20:30, na Sutormanu, na podmukao način, ubio Šljivančanina. Prethodno pripremivši držalo od lopate i bidon sa gorivom, Marković je nagovorio Šljivančanina da pođu u krug napuštenog odmarališta, govoreći mu kako navodno treba da prenesu drogu. Kada su došli do bungalova, Marković je iznenada Šljivančanina više puta snažno udario držalom po glavi, zatim, beživotno tijelo polio gorivom i zapalio. U obrazloženju optužnice između ostalog se navodi da je saslušanjem svjedoka, kao i vještačenjem materijalnih tragova, na nesumnjiv način utvrđeno da je  optuženi Marković počinio krivično djelo.
NOVO RUKOVODSTVO ULESA
 Direktor bjelopoljskog Radija Dragić Rabrenović novi je predsjednik Upravnog odbora Unije lokalnih javnih servisa (ULES), tj. lokalnih radio stanica. Tu odluku donio je novi saziv Upravnog odbora na sjednici koja je danas održana u Podgorici. Članovi Upravnog odbora ULES-a su Vesna Šoškić – urednica Radio Bara, Vidak Labović iz Radio Berana, Vaso Stanić iz Radio Budve, i Milivoje Irić iz RTV Pljevlja.
ALJASKA I CRMNICA, DVA (JOVOVA) OKA U GLAVI
 Aljasku, “zemlju na kraju svijeta”, mnogi Crmničani još zovu – “bijela Crmnica”. Za to su najviše “krivi” Jovo (Džon) Hajduković, nekrunisani kralj prve i nepoznate Aljaske i njegov brat od strica Milo Hajduković - nekad najbogatiji čovjek te zemlje (imao je i rudnik zlata).
Aljaska se odužila Jovu Hajdukoviću - po njemu je nazvana planina, zatim put i dio memorijalnog muzeja. Uskoro će u Crnoj Gori, tačnije u Utrgu, rodnom mjestu čovjeka koji je ispisao istoriju Aljaske, biti rekonstruisana njegova rodna kuća i pretvorena u dom crnogorsko-američkog prijateljstva.
Kako je medije obavijestio Branko Hajduković, predsjednik Društva crnogorsko-američkog prijateljstva, rodnu kuću pionira Aljaske - budući simbol američko-crnogorskog prijateljstva, 23. jula će posjetiti i odlazeći američki  ambasador Roderik Mur.
INTRIGANTNA IZLOŽBA “SAVANA” KOLEDŽA
photo by Vladana Vojinović
 Izložbom radova profesora sa Savana koledža umjetnosti i dizajna iz SAD, koja je otvorena sinoć, otpočeo je likovni program XXIII “Barskog ljetopisa”. Savana koledž umjetnosti i dizajna od formiranja 1978. pohađalo je preko 9000 studenata iz čitavog svijeta. To je danas prestižna edukativna institucija sa više umjetničkih odsjeka.
Barskoj publici se premijerno predstavilo 15 profesora i predavača - Laura Mosquera, Gregory Eltringham, Craing Drenner, Todd Schroeder, Denise Carson, Morgan Santander, Stephen Knudsen, Roger Mark Walton, Andrew Scott, Ben Ward, Debra Malschick, Debora Oden, Christopher Nitsche, Natalija Mijatović i Blažo Kovačević, u diferentnim crtačkim disciplinama. Kovačević, inače cetinjski student, a sadašnji profesor u Savani, zaslužan je za ovu američko-crnogorsku umjetničku konekciju.
 Izložbu, koja će u barskoj galeriji biti u postavci do 3. avgusta, otvorila je Anastazija Miranović, istoričarka umjetnosti. “Izložba nedvojbeno pokazuje osebujnost umjetničkih interesovanja i realizacije istih. Od figuracije do znaka, od akta do pigmentne fleke, od jasno diferenciranih poteza do magličastih, rentgenskih snimaka ili arabesknih finih tkanja. Kako jedan strujni dalekovod postaje prilika za znak, kako neobuzdani konj na točkovima budi sjećanja djetinjstva, ili razbacane daske koje u svom ritmovanom ponavljanju pokazuju sklad, južnjački vojnik u zamamnom raskoraku ili skoku, kao sekvenca iz nekog stripa... Heterogenost umjetničkih poetika i jaka individualna senzibilnost ukazuju na diferentna umjetnička interesovanja i nesputanost kreativne slobode u njihovoj realizaciji”, rekla je na otvaranju Miranovićka.
KNJIŽEVNI PASAŽI “LJETOPISA”
 Književni segment “Barskog ljetopisa” oduvijek je bio najslobodoumniji i najprogresivniji tas na vagi ove priznate kulturne manifestacije. Od njenog nastanka do danas, nije bilo važnijeg regionalnog autora pisane riječi da nije učestvovao na “Barskom ljetopisu”, a nerijetko su prva pojavljivanja u Crnoj Gori upravo na “BLJ” imali književnici koji su dosegli najzvjezdanije visine na ex-YU prostorima. I svi važniji crnogorski književnici su predstavljani, iz ljeta u ljeto, čak i onda kad su im sva vrata drugdje bila zatvorena. Zublju drugačijeg, nesputanog i avangardnog razmišljanja književni dio “Ljetopisa” raspiruje i ove godine, gostovanjem priznatih autora iz zemlje i regiona.
Koncepcija književnog programa je nepromijenjena, pa će se literarna dešavanja i dalje odvijati u formi autorskih večeri na kojima će autori, kroz razgovor sa moderatorom i uz učešće publike, predstaviti svoje stvaralaštvo. Novi je slogan, naslovljen “Pasaži iz Bara”, koji podrazumijeva da pisci, neposredno pred dolazak u Bar ili u vrijeme boravka u njemu, napišu literarno djelo, bilo kojeg žanrovskog profila, inspirisano gradom domaćinom i i premijerno ga pročitaju na kraju svoje autorske večeri.
“Kako se Kulturni centar Bar, kao organizator Festivala, bavi i izdavaštvom, planiramo da ovaj moto zadržimo i ubuduće, a da nakon izvjesnog vremena publikujemo zbornik radova nastalh na samom Festivalu, kao svojevrsnoj književnoj radionici”, kaže alfa i omega književnog programa Ljetopisa Mila Čordašević.
“Zbog ekonomske krize, koju osjećamo i mi u kulturi, književni program je prilično redukovan i realizovaće se kroz samo osam autorskih večeri, na kojima će učestvovati istaknuta imena crnogorske i regionalne književne scene. Iz naše zemlje svoje veče će imati četiri pisca, dok iz okruženja gostuje po jedan predstavnik visoko rangiran, kako u čitalačkoj javnosti, tako i književnoj kritici, ne samo svoje sredine, već i šire. Moderatore su birali sami autori, pa su im sagovornici ličnosti iz svijeta literature koje dobro poznaju njihov stvaralački opus.
 Program počinjemo 20. jula autorskom večeri posvećenoj akademiku i crnogorskom književniku Sretenu Peroviću, koji obilježava 60-tu godišnjicu rada na planu pisane riječi. Potom nam iz Sarajeva dolazi Mile Stojić, dobitnik ovogodišnje nagrade Društva pisaca BiH, a literarne stvaraoce iz Bara predstavljaće pjesnik Miroslav Jovanović Timotijev. Svoje veče će imati i istaknuti crnogorski pjesnik i esejista Milorad Popović, najnoviji laureat nagrade ‘Miroslavljevo jevanđelje’. Gost će nam biti i jedan od najznačajnijih i najčitanijih savremenih makedonskih pisaca Venko Andonovski, a publika će imati priliku da bliže upozna i stvaralaštvo najpoznatijeg i najprevođenijeg srpskog pisca Zorana Živkovića, čija se prozna djela izučavaju na sjevernoameričkim univerzitetima. Slijedi veče posvećeno književnici i novinarki Bosiljki Pušić iz Herceg Novog, a završnica književnog segmenta, 19. avgusta, pripada mladom, ali uspješnom slovenačkom piscu i jednom od najperspektivnijih reditelja - Goranu Vojnoviću, koji je romanom-besteselerom ‘Čefurji, raus’ (u prevodu “Južnjaci, marš”) uzdrmao, ne samo slovenačku javnost, već i region, ali i dobio prestižnu nagradu ‘Prešernov sklad’. Njihovi sagovornici će biti: Andrej Nikolaidis, Hadžem Hajdarević, Gordana Leković, Bogić Rakočević, Željko Milović, Aleksandar Jerkov, Aleksandra Vuković i Slađana Novaković. Tradicionalno, svi programi će se održati na platou ispred Dvorca kralja Nikole i počinjaće u 21 sat”, istakla je urednica književnog programa Festivala Mila Čordašević.
DESET BARANKI NA SPISKU
 Selektor ženske juniorske reprezentacije Crne Gore Nataša Marković objavila je spisak od 22 igračice na koje računa za predstojeće prvenstvo Balkana koje će se od 11. do 15. avgusta održati u Banjaluci. Na spisku je čak 10 igračica iz “Galeba” i “Luke Bar”: tehničar Milica Tapušković (“Galeb”), korektor Nikoleta Perović (“Luka Bar”), primači: Jelena Cvijović, Radmila Radević (“Galeb”), Sunčica Bakić, Marina Stojanović, Alma Đelošević (“Luka Bar”), libera Marina Šušter (“Luka Bar”) i Dragana Vulević (“Galeb”), te blokerka Mirjana Rosić (“Galeb”).
Selektoru Nataši Marković će u radu pomagati Marko Radusinović. Crnogorska reprezentacija će igrati u grupi A sa Rumunijom i Bugarskom, grupu B čine Makedonija, BiH i Grčka, a rivali u grupi C su: Albanija, Turska i Srbija. Prvoplasirane ekipe i najbolja drugoplasirana iz sve tri grupe igraće u polufinalu, dok će ostali razigravati za plasman od 5. do 9.  mjesta.
|
