|
A DA ZAIGRAMO DODOLE?
 Danas u Baru zvanično “samo” 30 stepeni, ali je subjektivni osjećaj, zbog vlažnosti vazduha i oblaka koji su spustili i guše nas, bio oko 35 Celzijusa. Vrućina i sparina posebno smetaju hroničnim bolesnicima, a prema najavama iz Hidrometorološkog zavoda Crne Gore temperature će za nekoliko stepeni biti niže tokom naredne sedmice, dok će sljedeći vikend biti tropski. Sparno ljeto nije jedina nevolja. Indeks ultravioletnog zračenja Sunca (UV indeks) će narednih dana biti izrazito visok.
Načelnik odsjeka za analizu vremena u HMZCG Branko Micev najavio je za naredni vikend reprizu tropskih dana, sa temperaturama oko 40 stepeni Celzijusa i tropskih noći sa oko 25 stepeni. Do sljedeće subote i nedjelje, prosječne temperature biće niže za oko tri do sedam stepeni.
Ostalo dobro znate i sami: Izbjegavajte izlazak na sunce bez prijeke potrebe između 11 i 17 sati. Treba piti što više tečnosti, ne konzumirati masnu, začinjenu i ljutu hranu, već laganiju i to što češće. Obavezan je unos tečnosti, što više prirodnih sokova. Preporučuje se 3,5 litara tečnosti dnevno. Ljekari preporučuju odjeću od prirodnih materijala, zaštitu glave šeširima sa širokim obodom. Neophodne su i naočare sa kvalitetnijim staklom. Djeca su posebno osjetljiva, pa im treba dodatna zaštita. Prije i poslije ulaska u vodu treba ih mazati kremama za sunčanje sa najvećim faktorom.
“PUKAO MOST NA UJTIN-POTOKU”, DVIJE GODINE KASNIJE
Ko se još sjeća naših paničnih slika o količini napuknuća mosta na Ujtin-potoku od prije dvije godine? Očigledno, neko ipak da, jer nam se upravo tim povodom obratila stalna čitateljka Mima Mijatović, ističući da je “most još više napukao”. Sad, je li ili nije, Vama ostavljamo mogućnost da sami ocijenite upoređivanjem slika, jer Vam donosimo sliku iz 2008. i 2010. godine.
Podsjetićemo, na niz tekstova koji su nastali u crnogorskim medijima kao reakcija na tekst “Pukao most na Ujtin-potoku” Bar Infa, SO bar je zatražila kompetentno mišljenje od Direkcije za saobraćaj Vlade Crne Gore i državnog saobraćajnog inspektora, ali je odgovoreno da tu nema “ništa alarmantno”, te da će se stanje bolje ispitati kad prođe sezona. Nije bilo informacija da li je to i učinjeno.
ALBANCI OFORMILI KOMISIJU ZA “MASAKR U BARU”
by “Dan”
 Albanski parlament donio je odluku o formiranju komisije koja bi trebalo da ispita zločin počinjen na Albancima sa Kosova, krajem Drugog svjetskog rata, kod Bara. Pored jugoslovenskih partizana, za zločin nad albanskim življem osumnjičeni su i bivši komunistički lideri Albanije.
Inicijativu za rasvjetljavanje zločina pokrenula je vladajuća Demokratska partija, čiji je lider, premijer Salji Beriša, nedavno optužio posljednjeg predsjednika komunističke Albanije Ramiza Aliju za učešće u ovom masakru. Bivši komunistički lider je odgovorio da “premijer Beriša ne zna šta priča”, jer se u to vrijeme nalazio u Bosni, a Bar je u Crnoj Gori.
Da istragu treba otvoriti - složio se i premijer Milo Đukanović, koji je to saopštio nedavno u parlamentu odgovarajući na poslaničko pitanje Mehmeda Bardhija, predsjednika Demokratskog saveza Albanaca.
U Tirani se tvrdi da su jugoslovenski partizani u proljeće 1945. godine kod Bara “likvidirali hiljade Albanaca sa Kosova”, te da je u zločinu učestvovalo i lokalno stanovništvo. U tom zločinu, poznatom u Albaniji kao “Tivari massacre”, prema albanskim izvorima, likvidirano je između 1.500 i 2.000 osoba sa Kosova. Prijedlog za formiranje komisije koja bi trebalo da ispita zločin nije podržala opoziciona Socijalistička partija.
Prema izjavama svjedoka, prisilno mobilisani Kosovari su iz Prizrena dovođeni u Crnu Goru, preko Albanije, navodno da bi popunili partizanske jedinice koje su se borile za oslobođenje Istre. Komunistička vlast je odmah nakon oslobođenja Kosova uvela vojnu upravu na tom području, a da bi preduprijedila neku “veliku pobunu Albanaca koja se očekivala na proljeće” napravljen je, navodno, pakleni plan o likvidaciji nekoliko hiljada ljudi. Sprovođen je tako što su Kosovari krajem 1944. i početkom 1945. godine nasilno slani u borbu protiv okupatora, na Sremski front ili u Istru. Od desetina hiljada mobilisanih, gotovo polovina se nije nikada vratila svojim domovima.
 U Istru su se iz Prizrena u martu 1945. godine uputila tri ešalona sa oko 11 hiljada vojnika. Svi su razoružani i pod strogom kontrolom 27. brigade 46. partizanske divizije pješice krenuli preko albanskih gudura prema Jadranu. Drugi ešalon, sa oko 4.700 ljudi (prema tvrdnjama kosovskih istoričara, dok partizanski hroničari tvrde da ih je bilo 2.472) nakon pet dana napornog hoda tokom kojeg su mnogi maltretirani, u Bar je stigao u podne 1. aprila. Kolona je bila duga nekoliko kilometara, a Kosovari su smješteni u centru grada, u zgradu Monopola na Pristanu i u njenom ograđenom dvorištu, navodno, da bi se odmorili.
Kada su četvorica mladića krenula da piju vode sa obližnje česme, stražari su, kako tvrde preživjeli Kosovari, na njih otvorili vatru. Sa svih strana, oko grada, u obliku potkovice, gdje su ranije bile raspoređene partizanske jedinice, pucalo se na ljude kao na zečeve ili glinene golubove. Spasilo se tek nekoliko stotina, uglavnom onih koji su se nalazili u zgradi. Barani su ih skrivali po kućama i u štalama, ali bilo je i mnogo onih koji su ih ubijali i lovili kao zečeve po okolnim brežuljcima, navode albanski mediji.
Na Forumu B92 se nalazi post o tome šta se desilo u Baru, pri čemu se autor poziva na Jugoslovenski istorijski časopis, godišnjak tom XV, u kome se navode riječi Dušana Mugoše, koji je replicirao Aleksandru Rankoviću na Osnivačkom kongresu KP Srbije, održanom 8-12. maja 1945. godine.
“Jedan kosovski regrut, koje je Bokeljska brigada sprovodila za Dalmatinski front, oteo je pušku jednom partizanskom borcu - sprovodniku. Nakon što je regrut razoružan, naočigled svih drugih regruta je maltretiran. Nastalo je komešanje i sprovodnici iz Bokeljske brigade počeli su da pucaju. Njihovoj vatri na regrute pridružili se i stanovnici Bara, sa svih okolnih zgrada, čak i bolnice. Tom prilikom je pobijeno više od 600 regruta. Da nesreća bude veća sve su to snimili američki obavještajci” - navodi list.
Autor ovog posta pominje i likvidaciju gušenjem kosovskih regruta, poslatih na Dalmatinski front, koji su bili zatvoreni u dubrovačkoj barutani. Pominje oko 180 ljudi i navodi da se to desilo istog mjeseca i iste godine.
“Kada smo stigli u Ulcinj, iz jednog motela izišla su tri Crnogorca sa njihovim tradicionalnim kapama, i nakon što su nas ugledali, prokomentarisali su: ‘Došli ste nam kao naručeni. Vi sa bijelim kapama ste balisti, je li? Vidjećete vi u Baru’, zaprijetili su. To nam je, poslije najave u Albaniji, bila druga opomena i znak šta nas čeka u Baru” - sjeća se teških trenutaka Sabrit Bajr u ispovijesti za portal “Prizren”.
 “Stigli smo tako i do Bara. Prolazeći kroz jedno muslimansko selo, vidio sam džamiju i taman smo htjeli da se napijemo vode iz obližnje seoske česme, stražari nam to nijesu dozvolili. Tada je naišao jedan muslimanski oficir, ne znam mu ime, i upitao nas je: ‘Odakle ste?’. ‘Iz Prizrena’, odgovorili smo. ‘Slušajte dobro šta ću vam reći. Prije šest dana u Baru se održao neki sastanak ili konferencija. Vama pripremaju osvetu omladinci Crne Gore, zbog Džafera Deve koji je načinio veliku štetu ovim krajevima’, dodao je taj bošnjački oficir. Tako je taj bošnjački partizanski oficir najavio namjere i objasnio prije strijeljanja šta se sprema Kosovarima” - tvrdio je Bajr.
Do zločina je, kako je za “Nove barske novine” izjavio tadašnji pomoćnik šefa Ozne za srez barski Nikola Masoničić, došlo nakon što je jedan Albanac ubio sprovodnika Boža Dabanovića i kada je neko od sprovođenih sa prozora zgrade Monopola bacio prokrijumčarenu bombu na komandanta brigade. “Nastao je haos. Prvo su partizani pucali u vis, a kada je gomila krenula da bježi u strahu prema planinama - i u meso. I počeo je, da tako kažem, a da ne bude pogrešno shvaćeno, ‘lov’ na njih. Uz egzekuciju na licu mjesta” - ispričao je tada Masoničić.
Prema izvještaju partizanske komisije, za nekoliko sati ubijeno je oko 450 Kosovara. “Ali, ako se ima u vidu činjenica da je stotinak ljudi preživjelo masakr, a da je u u ešalonu bilo najmanje 2.742 ljudi, onda se osnovano može pretpostaviti da je u poslijepodnevnim časovima 1. aprila 1945. godine, u Baru, likvidirano više od 2.500 Kosovara” - piše prizrenski portal.
Niko pouzdano ne zna gdje je toliki broj ljudi sahranjen. U Baru nema masovne grobnice.
Predstavnici Albanaca u Crnoj Gori vjeruju da je jedan broj ubijenih Kosovara brodovima prevezen na pučinu gdje su zauvijek nestali u morskim dubinama.
 U martu 1945. godine, iz Gornjeg Ljubinja nasilno je u dva navrata mobilisano 27 osoba. Jedan od dvanaestorice koji je sačuvao glavu je i Mehmed Kaplani. “Na žalost, Zabidin Elezi, Rakip Elezi, Rakip Ademi, Kasem Hodža, Ramiz Ademi, Bajram Ademi, Amet Maksuti, Muhamed Maksuti, Zuljo Ibra, N. Ibra, Bajruš Osmani i Amet Osmani zauvijek su ostali zatrpani u nekoj od jama u Baru” - ispričao je do u detalje, za portal “Prizren” Mehmed Kaplani sve što se dešavalo u Baru.
“Mobilizacija se desila u subotu, 10. marta 1945. godine kada su nas okupili i odveli do Sredske, pa zatim do Prizrena. Na početku su nas izvjestili da nas vode kao ispomoć partizanima u borbi protiv Njemaca, koji su se ‘ukopali’ negdje na Primorju. Iz Sredske je sa nama bio i Vojo Mandušić, vodnik po činu. Oni koji su imali ‘pik’ od vlasti bili su mobilisani. Iz Drajčića je bio Slave Kekov, iz Gornjeg Sela Miloš, iz Ljubižde Trajko, dok iz Mušutišta Spiro Petković i neki Petko koji je u Baru bio ranjavan i kome je amputirana noga. On je ležao sa mnom u bolnici i nakon povratka na Kosovo radio je u Suvoj Reci, u jednom kiosku. Na žalost, nekima ne znam prezimena” - ispričao je Kaplani.
KILO HEROINA NA PUTU OD BARA KA BUDVI
 Službenici Odsjeka za borbu protiv droge i krijumčarenja Uprave policije su, u sadejstvu sa Područnom jedinicom Bar i Područnom jedinicom Budva, izveli koordiniranu akciju kojom su osujetili krijumčarenje heroina iz Crne Gore za Bosnu i Hercegovinu. Slobode je lišen državljanin BiH, u čijem vozilo je otkriveno i oduzeto oko jedan kilogram heroina.
Policijski službenici su juče, oko 11:30, na Jadranskoj magistrali, na raskrnici za skretanje prema Sajmu, zaustavili vozilo marke “Citroen Xsara”, registarskih oznaka 412-J-014, kojim je upravljao A.S. (39) iz Banja Luke, a koje se kretalo iz pravca Bara ka Budvi.
Pretresom su, ispod instrument table, pronađena i oduzeta dva pakovanja sa oko jednim kilogramom heroina, za koji se sumnja da je bio namijenjen krijumčarenju i prodaji. Takođe je u štitniku za sunce ispred vozačevog sjedišta pronađen i oduzet i još jedan zamotuljak sa oko tri grama heorina. Heroin je upućen u Forenzički centar radi detaljnih analaza, a A.S. je lišen slobode i zadržan.
Nad osumnjičenim A.S. je sprovedena kriminalistička obrada i on će sjutra, uz krivičnu prijavu, biti predat istražnom sudiji Višeg suda u Podgorici, zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo “neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga”.
PENZIONERI JUGOSLOVENI
 Uz pjesmu i igru, juče su u bjelopoljskom hotelu “Bijela rada” održani “Susreti penzionera iz Crne Gore i zemalja regiona”. Više od 400 pripadnika najstarije populacije iz Bara, Podgorice, Cetinja, Berana, Andrijevice, Plava, Rožaja, Kolašina, Pljevalja, Goražda, Nove Varoši i Sjenice, uz pjesmu “Jugoslavijo“ sa nostalgijom se prisjetilo ne tako davno srećnih vremena i života u zajedničkoj državi.
Predsjednik bjelopoljskog Udruženja penzionera Kamber Smailović skup je nazvao “Jugoslavija u malom” i poručio da će “Crna Gora sigurno biti najljepša zemlja na svijetu”. Predsjednik Saveza penzionera Crne Gore Veljko Golubović jučerašnje okupljanje smatra “najboljim primjerom da smo izbrisali granice koje su postavljene mimo naše volje i mimo onoga što smo mi željeli”.
“VLADIMIR I KOSARA”, OPET
 Preksinoć je, nakon kratkog resitala ispred ulaza u starobarsku tvrđavu, premijerno prikazana predstava “Vladimir i Kosara”, čime je i zvanično otvoren XXIII Barski ljetopis.
Za razliku od prošlogodišnjeg krkljanca, ove je godine na nivou organizacije sve mnogo bolje funkcionisalo – zahvaljujući pravovremenom obaviještavanju javnosti da će predstava biti igrana dva dana (prvog za one “sa pozivnicama” i drugog za “običan narod”), nije bilo gužve, naprotiv. Prisutni su mirno čekali ispred ulaza da se završi oficijelni dio, a onda, lagano, krenuli ka Ljetnjoj pozornici u starom gradu, gdje je bilo mjesta taman koliko treba. Čak su i malobrojni bez pozivnica našli prostor za sebe i željno iščekivali predstavu.
A predstava, tipična milatovićevska, izazvala je posve oprečne reakcije prisutnih, što se dalo i očekivati. Modernizacija istorijskog predloška, direktna ili indirektna simbolika, i gomila malih performansa sa manje ili više uspjeha uklopljenih u jednu cjelinu, ostavila je građane u dilemi - da li je u pitanju “potpuna besmislica, sramota i očaj živi”, kako reče jedan od posjetilaca ili “hrabar potez reditelja koji plijeni pažnju čitavim tokom predstave”, što reče drugi. O ukusima se, kažu, ne raspravlja.
 Da je modernizacija u pitanju - jeste, i mnogo je toga postavljeno drugačije od onog na šta smo navikli. Tu se, prije svega, misli na apsolutno dominantnu Kosaru - ženu koja voli svog muža, ali koja vapi za osvetom i krvlju krvnika sopstvene porodice - i nejakog kneza Vladimira koji ne zna da se valjano postavi ni prema supruzi, ni prema državi, a koji lebdi između velikih riječi kojima obasipa sve oko sebe i sopstvenog očaja (Vladimira tumači crnogorski glumac Milivoje Obradović, koji se od svih dosadašnjih tumača lika dukljanskog kneza, fizionomijom i gotovo ikonostasnom isposničkom mirnoćom najviše približio arhetipskom poimanju Vladimira).
Bez sumnje, apsolutno dominantni lik u predstavi je Kosara, u tumačenju makedonske glumice Vesne Gavril, tako da se predstava mogla slobodno nazvati “Kosarin životopis”, a ne “Vladimir i Kosara”, jer se svi ostali nalaze duboko u offu njene pojave, gromkih urlika i vapaja, njenih upečatljivih monologa.
Vremenski najduže pojavljivanje u predstavi, hrabro i neočekivano, Milatović je dodijelio naratorima, koji su u stihu objašnjavali gledaocima istorijske prilike na Balkanu onoga doba, a često i duševna stanja glavnih junaka. U maniru starogrčkih tragedija, sa balkona se kao narator javljao bend (izvanredno odrađen posao trija Ivana Marovića), koji je uz pametno dozirana krešenda držao napetost i dramatiku dešavanja, dok se visoko iznad aktera sa prozora oglašavala (kao drugi narator) barska operska pjevačica Aleksandra Vojvodić, zablistavši u nekoliko vokalno veoma teških i zahtjevnih rečitativnih numera.
 Osnovni problem predstave bio je, kako se dalo i očekivati, problem komunikacije, jer je glavna junakinja govorila na makedonskom jeziku (Vladimir na našem, naravno), a da bi je prisutni razumjeli postavljen je video-bim na kome je išao simultani prevod. Međutim, video-bim je bio isuviše mali da bi odradio taj posao, i uz to je bio smješten na lijevom zidu Ljetnje bašte, pa su prevod vidjeli samo gledaoci u prvih nekoliko redova, dok su ostali mogli samo da po smislu nagađaju o čemu govore junaci predstave. Osim toga, tekst na video-bimu veoma često nije bio onaj što je izgovaran na pozornici, preskakane su rečenice ili čak čitavi pasusi, i to je nešto na čemu će autori morati da porade u nekim narednim izvođenjima. I da paze da ozvučenje ne trokira, da ne bi Kosara ostala bez glasa tj. mikrofon bez zvuka, kao što je bio slučaj nekoliko puta sinoć.
 Bila bi grehota ne pomenuti lik koji se pojavljuje apsolutno čitavim tokom predstave, u pozadini. Stražar-radnik-održavalac-šta sve ne, izvanredni glumac Žarko Dimoski, nije napuštao scenu niti u jednom trenuku: ili je kariolicama razvozio kamenje, ili ja otvarao škure, ili je iz sobe iz jedne od zgrada gledao šta radi kraljevski par, ili je farbao okvire, ili jeo jabuku, ili – kao u jednom slučaju – gromko pjevao o ukletoj sudbi, mirišući cvijet puzavice sa zidina, što je, paradoksalno, bio jedan od najupečatljivijih momenata predstave. I to sve u odijelu radnika-fizikalca sa grbom JP Kulturni centar Bar na prsima. Njegovu vrsnu minijaturu znala je da prepozna barska publika i nagradila ga gromkim aplauzom, izdvojivši ga na neki način od ostalih aktera. Predstava je sinoć odigrana drugi put, a makedonska premijera zakazana je za 23. jul u Skoplju.
Predstava “Vladimir i Kosara” je koprodukcija JP Kulturni centar Bar i Direkcije za kulturu i umjetnost Skoplja, režiser je Slobodan Milatović, a scenarista mr Zagorka Pop Antoska Andovska. Glavni protagonisti predstave su crnogorski glumac Mišo Obradović i Makedonka Vesna Gavril, a učestvuju još i hor-bend: Ivan Marović, Milivoje Pićurić i Blažo Tatar, narator-solista je Aleksandra Vojvodić, hodočasnice su makedonske plesačice Eva Skenderovska, Ana Stojkova i Sanja Ruseska, a stražar Žarko Dimoski. Kostimograf je upravnica barske galerije “Velimir A. Leković” mr Anastazija Miranović.
SAVANA KOLEDŽ ZA POČETAK LIKOVNOG DIJELA LJETOPISA
 Sjutra (ponedjeljak) u 21:00, izložbom radova profesora sa Savana koledža umjetnosti i dizajna iz SAD, otpočeće likovni program XXIII “Barskog ljetopisa”. Savana koledž umjetnosti i dizajna od formiranja 1978. pohađalo je preko 9000 studenata iz čitavog svijeta. To je danas prestižna edukativna institucija sa više umjetničkih odsjeka.
Barskoj publici će se premijerno predstaviti 15 pofesora i predavača - Laura Mosquera, Gregory Eltringham, Craing Drenner, Todd Schroeder, Denise Carson, Morgan Santander, Stephen Knudsen, Roger Mark Walton, Andrew Scott, Ben Ward, Debra Malschick, Debora Oden, Christopher Nitsche, Natalija Mijatović i Blažo Kovačević, u diferentnim crtačkim disciplinama. Kovačević, inače cetinjski student, a sadašnji profesor u Savani, zaslužan je za ovu američko-crnogorsku umjetničku konekciju. Izložbu, koja će u barskoj galeriji biti u postavci do 3. avgusta, otvoriće Anastazija Miranović, istoričarka umjetnosti.
MIHAJLOVIĆ BLISTAO
 U jednom od najboljih izdanja na Evropskom prvenstvu u Hrvatskoj, mlada reprezentacija Crne Gore ubjedljivo je savladala Ukrajinu i revanširala joj se za poraz u drugoj fazi (88:75), pa je danas igrala sa Rusijom, za 5. mjesto na šampionatu Starog kontinenta.
Blistao je bek “Mornara” Ulcinjanin Vladimir Mihailović (30 poena, 11 u trećoj dionici), a odličan je bio i centar “Budućnost M:tela” Bojan Dubljević sa dabl-dabl učinkom (14 poena, 12 uhvaćenih lopti). Na startu drugog poluvremena Crna Gora je održavala prednost od šest do osam koševa, a u samoj završnici razigrao se Mihailović, vezao šest poena, pa je naša selekcija u posljednju dionicu ušla sa plus 12 (61:49). Tada je jedina dilema kolika će biti razlika na kraju.
U utakmici za peto mjesto crnogorska selekcija poražena je danas u Zadru, od vršnjaka iz Rusije 70:60 (14:17, 13:14, 23:16 i 20:13). U našem timu Bojan Dubljević je postigao 18, a Vladimir Mihailović 13 koševa.
MADŽAR I MARKOVIĆ OTIŠLI
 Fudbalski zemljotres i dalje drma Barane. Epicentar je na “Topolici”, a tlo podrhtava, jer su još dva igrača, važne karike iz minule sezone, napustila klub. Iskusni Aleksandar Madžar i stameni štoper Stevan Marković odlučili su se da, zbog nesporazuma oko bivšeg i budućeg statusa, potraže novu sredinu. Madžar još uvijek traži novi angažman, a mladi Marković će se najvjerovatnije skrasiti u nekom od beogradskih prvoligaša.
Uprava “Mornara” pokušava ovih dana da dovede nekoliko iskusnih igrača. U međuvremenu vođeni su određeni razgovori sa Markom Lalevićem iz ekipe “Berana”, koji je i u polusezoni izrazio želju da se nađe u redovima barskog kluba, kao i sa golmanom Miletom Radulovićem. Teško je povjerovati da će se naći novac koji bi se uložio u njihovo dovođenje, jer se radi o dobrim igračima. Ovo iz razloga što je, prema nezvaničnim informacijama, “Mornar” prošle godine potrošio pola miliona eura, a trenutna dugovanja su 180.000. Opštinski budžet je prazan, pa je teško vjerovati da će predsjednik Opštine Žarko Pavićević, predsjednik kluba, naći sredstva da se dugovanja izmire i najmanje još toliko  obezbijedi za početak nove sezone.
POBJEDA “BARA” NAD “VUJIĆ VODOM”
 I druga faza priprema za fudbalere OFK “Bara” je završena. Izabranici trenera Slavoljuba Bubanje odigrali su juče u Krupnju prijateljski meč sa valjevskom “Vujić vodom”, a već danas putuju na Zlatibor, gdje će nastaviti rad u naredne dvije sedmice.
“Žuti” su zabilježili pobjedu od 1:0, a gol odluke postigao je iskusni Rajko Mičeta. Za novog crnogorskog prvoligaša na ovoj utakmici nastupili su: Dacić, N. Bubanja, Kovač, Mičeta, Šikanić, Krivokapić, Zejnilović, Čindrak, Nedović, Milić i Mijatović. Trener Bubanja je drugom poluvremenu šansu dao još Masoničiću, Jovanoviću i Cviječiću.
“Mogu da budem zadovoljan prikazanim, ali je vidljivo da su igračima još uvijek noge teške” - kazao je Slavoljub Bubanja. Nekoliko igrača je minulih dana boravilo na probi u OFK “Baru”.
“Najviše je pokazao Šikanić. Igra na poziciji štopera, a u prošloj sezoni je bio u ‘Čukaričkom’” - rekao je Bubanja.
Predstoji uigravanje ekipe za prvenstvene okršaje, a Nedović, Milić i ostali će na Zlatiboru odigrati još nekoliko kontrolnih susreta. Između ostalog, učestvovaće na tradicionalnom turniru “Palisad 2010”.
VUKOVIĆ U CRNOGORSKOM DVOJCU
 Na 13. Svjetskom juniorskom prvenstvu u atletici u kanadskom gradu Monkaton, boje crnogorske reprezentacije braniće članica barskog “Mornara” Marija Vuković u skoku uvis i Danijel Furtula u bacanju diska. Njih dvoje, sa trenerom Nikolom Ristićem otputovali su juče preko Beograda, Frankfurta i Montreala za Monkaton, gdje šampionat svijeta počinje u ponedjeljak.
“Marija Vuković se Danijelu Furtuli i Nikoli Ristiću pridružila u Beogradu, gdje je sa svojim trenerom Dragutinom Topićem obavila završio dio priprema za šampionat u Kanadi. Prethodno je trenirala u Grčkoj, Baru, Kragujevcu i Novom Sadu, imala je dosta provjera, tako da sa dosta optimizma očekujemo njen nastup u Monkatonu. Prema rezultatima možemo očekivati plasman u finale skoka uvis, koje je na programu 25. jula”, rekao je Milan Madžgalj, generalni sekretar ASCG.
MUJU I DRUGI TURNIR “LOVĆEN OSIGURANJA”
 Na drugom turniru “Lovćen osiguranje” međunarodnog karaktera u konkurenciji 35+, koji se održavao na terenima teniskog kluba “As” iz Podgorice, učestvovali su i barski teniseri. Mujo Dapčević je u finalu pobijedio Ranka Vojvodića, osvojivši tako drugi turnir u nizu od mogućih četiri, a upravo su njih dvojica postali šampioni i u konkurenciji dublova. Od ostalih Barana istakli su se Rajko Smolović, Milan Tomović, Vladan Kovačević, Goran Gašo Radonjić i Alen Sinanović.
|
