|
BARANI DEBITOVALI NA OLIMPIJSKIM IGRAMA MLADIH
Olimpijske igre mladih, Singapur 2010, fudbal, grupa D
CRNA GORA – ZIMBABWE 2:1 (1:0)
Stadion: Jalan Besar. Strijelci: Grbović (28.) i Boljević (43.) za Crnu Goru, Chavingira (80+1) za Zimbabwe
CRNA GORA: Nikolić, Vico (od 74. Baošić), Marković, Šarkić, Jovanović, Nedović, Krivokapić, Kosović, Grbović (od 77. Lalošević), Kaluđerović, Boljević (od 69. Čađenović)
ZIMBABWE: Bernard, Murera, Chikaka, Chavingira, Kusemwa, F.Sibanda, Chikanda (od 77. Ngorima), Ndlela (od 41. Matova), Mpofu, P.Sibanda, Dube (od 68. Gumede)
 Na Olimpijskim igrama mladih u Singapuru danas su debitovali Barani: Lazar Lalošević - fudbaler barskog “Mornara” i Boris Ljutica, pomoćni trener fudbalske reprezentacije. U meču grupe D na “Jalan Besar Stadionu” protiv Zimbabvea naša reprezentacija pobijedila je 2:1.
Poveli su Crnogorci poluvolejom s lijeve strane Žarka Grbovića, fudbalera nikšićkog “Čelika” u 28. minutu, pri čemu je, pišu singapurski mediji, golman Zimbabvea Fungai Bernard ostao u mjestu ukopan. S tim rezultatom se pošlo na odmor. U nastavku - ista slika. Dominacija naših krunisana je pogotkom Zećanina Aleksandra Boljevića već tri minuta nakon početka drugog poluvremena, da bi vezista Zimbabvea Stanford Chavingira samo ublažio poraz u sudijskoj nadoknadi (igra se 2x40 minuta). Baranin Lazar Lalošević bio je u igri od 77. minuta, nakon što je zamijenio strijelca Grbovića.
 U prvoj utakmici grupe D, Singapur je slavio protiv Zimbabvea 3:1, a upravo će utakmica našeg tima i domaćina 19. avgusta odlučiti ko će osvojiti prvo mjesto u grupi.
Prije dva dana, na plutajućem “stadionu” u Marina Bayu u Singapuru, pred 27000 posjetilaca, svečano su otvorene prve Olimpijske igre mladih (OIM) (YOG) Singapur 2010.
Olimpijski plamen na pozornici Marina Baya upalio je domaći sportista, šesnaestogodišnji jedriličar Darren Choy. Na svečanosti otvaranja Igara sudjelovalo je oko 3600 sportista, u dobi od 14 do 18 godina. Na svečanosti otvaranja predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) Jacques Rogge rekao je: “Večeras otvaramo novo poglavlje u povijesti Olimpijskog pokreta. Od sada pa nadalje, mladi diljem svijeta imaju prigodu nastupa na svjetskom natjecanju koje objedinjuje sport, obrazovanje i kulturu”. Rogge očekuje da će prve OIM pokazati visoku razinu sportskog takmičenja, ali istovremeno mladim sportistima pružiti platformu učenja i izgradnje prijateljstva kroz Kulturni i obrazovni program.
 Na svečanosti otvaranja Igara nije bilo defilea sportista, kao što je to slučaj na OI i ZOI, već su se mladi olimpijci svi zajedno popeli na pozornicu i pozdravili gledaoce, a barjaktari su uz najavu izlazili jedan iza drugoga, njih ukupno 204. Na kraju svečanosti nije izostao spektakularan vatromet koji je u potpunosti osvijetlio poslovno središte Singapura na dokovima Marina Baya. U samom programu sudjelovalo je oko 5500 mladih.
Jedna od nosilaca Olimpijskog plamena bila je i olimpijska pobjednica i vlasnica svjetskog rekorda, skakačica motkom, Ruskinja Jelena Isinbajeva, koja na OIM zajedno s olimpijskim pobjednicima plivačem Michaelom Phelpsom i atletičarom Usainom Boltom sudjeluje kao ambasador prvih OIM-a.
U OVOJ SEDMICI UKLANJAJU LJETNJE BAŠTE NA TOPOLICI?
 U toku protekle sedmice Komunalna policija je stavila akcenat na suzbijanje nelegalnog rada, a izvršena je akcija uklanjanja i zaplijene stolova i stolica sa nelegalnih ljetnjih bašti.
Iz Kom-Pola najavljuju da će, 19. i 20. avgusta, uz pomoć izvršne službe, uz asistenciju Uprave policije PJ Bar, Hitne pomoći i Vatrogasne jedinice izvršili prinudno uklanjanje ljetnjih bašti picerije “Montenegro 8” - vlasništvo Radislave Vujošević, “West village” – vlasništvo Miloša Vojvodića, “Park Prinčeva” – vlasništvo Petra Krivokapića, i “Caribia” – vlasništvo Miodraga Ratkovića. U Komunalnoj policiji ističu da će ovim akcijama “nelegalni rad biti sveden na nulu”, jer su svi ostali privremeni i stalni objekti, čiju kontrolu vrši Komunalna policija, izmirili obaveze prema Opštini Bar.
 Iz ove službe kažu da su u toku ove sedmice imali više prijava od strane turista i građana da se na području barske marine odlažu bidoni, kante i boce sa starim uljem, koji se nerijetko izlijevaju po kanalima i odvodima za vodu, i tako dospijevaju u more i zagađuju ga. Komunalni policajci su zapisnički ukazali zakupcima dokova, kao i AD “Marina”, da moraju redovno čistiti, prati i održavati dokove na Marini, a da u narednom periodu Služba komunalne policije i obezbeđenje AD “Marina” pokušaju identifikovati počinioce ovakvih djela i preduzeti prema njima sankcije.
Redovnim inspekcijskim nadzorom u toku protekle sedmice, službenici Komunalne policije izvršili su: 401 inspekcijsku kontrolu i pregled, donijeli 23 rješenja o otklanjanju nepravilnosti, izvršili jednu administrativnu zabranu rada, podnijeli 21 zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i izrekli 29 mandatnih kazni, u ukupnom iznosu od 3.195 eura.
CRNE TAČKE BARSKOG TURIZMA
 Osnovne karakteristike ovogodišnje turističke sezone u Baru su “crno turističko tržište”, dileri soba, preprodavci razne robe na ulicama i prosjaci na svakom koraku. I pored svih obećanja nadležnih da će se stati na kraj dilerima soba, oni svakodnevno u Baru, Sutomoru, Velikom pijesku, dočekuju goste na glavnim raskrsnicama, na autobuskoj i željezničkoj stanici. Za dilere je ovo i te kako unosan posao, jer od vlasnika stanova dobijaju deset odsto od nadoknade za noćenje po jednom gostu, pa dnevno mogu zaraditi i nekoliko stotina eura. Prema nekim procjenama, dnevno na ulicama bude i oko sto dilera, a njihovo često agresivno ponašanje prema gostima stvara lošu sliku turističke sezone na barskoj rivijeri.
Već godinama slušamo kako dileri predstavljaju veliki problem i da se mora pronaći način da se sklone sa ulica, ali se i dalje sve završava samo na riječima. Uz sve ovo, oko 80 odsto privatnog smještaja nije registrovano, pa vlasnici državi ne plaćaju boravišnu taksu, niti druge dažbine, što se odražava na prihode bez kojih će ostati i opština i država, tvrde turistički poslenici. Koliko se samo nemarom pojedinaca iz nadležnih službi već godinama gubi iz budžeta na račun boravišne takse, a trebalo je uložiti samo malo napora da se budžet puni, te kasnije, recimo, ta sredstva iskoriste za “umivanje” bivšeg auto-kampa “Agava” na Žukotrlici, koji je danas najcrnja ekološka tačka na Crnogorskom primorju.
Nevjerovatno, ali na autobuskoj stanici u Sutomoru vodi se pravi mali rat između dilera i domaćina, koji su se opredijelili da i ovog ljeta goste čekaju na pragu, za razliku od dilera koji ih presreću sa tablama: “Izdajemo sobe i apartmane”. Računa se da samo na području Sutomora dileri drže ključeve od najmanje 5.000 ležajeva.
Isto je i sa prodajom razne robe po ulicama, terasama kafića i restorana, cigareta i slično, što je pojava koja je ove godine prisutnija nego ikada ranije, i pored najava nadležnih inspekcija da će to biti suzbijeno.
Ružnu sliku turističke sezone u Baru upotpunjuje i veliki broj prosjaka raznih uzrasta, među kojima su najbrojnija djeca, ali i starije osobe, koji svakodnevno, a pogotovo noću, obilaze terase kafića i restorana, kancelarijske prostore, prodavnice i ulice, tražeći novac od gostiju, a vrlo često i na grub način. Sve ovo ne samo što izaziva čuđenje gostiju iz inostranstva, koji ne mogu da vjeruju šta ih je sve snašlo, već zahtijeva hitan odgovor gdje su i šta rade nadležne inspekcijske službe, od kojih je samo republičkih 13.
Načelnik barske komunalne policije Zoran Pajović naglašava da se za sve zovu komunalni policajci, odnosno da republički inspektori nijesu zainteresovani za stanje u ovom gradu i da kontrolišu samo one koji imaju odobrenja, jer tamo nemaju problema. Gdje nije dobro, kaže on, primjera radi u zoni Morskog dobra, republički inspektori ne zalaze.
 Potpredsjednik Opštine i predsjednik Izvršnog odbora Turističke organizacije Bar Dragan Simović objašnjava da je turistička sezona u punom jeku, te da “ne bi rizikovao da pošalje negativnu poruku potencijalnim turistima koji planiraju da dođu na naše područje”. “U svim turističkim zemljama tokom turističke sezone ne smije biti negativnosti da se ne bi dala negativna poruka. No, u svakom slučaju, nakon turističke sezone moraju se presabrati svi subjekti koji učestvuju u tom turističkom proizvodu da vidimo gdje smo pogriješili, kako iste greške ne bi ponovili i naredne godine” - kaže Simović.
Ipak, od Simovića se očekuje da kaže koliki je broj kreveta u privatnom smještaju, koji je godinama u tzv. sivoj zoni, te da učini sve da se oni svedu na minimum. Nije valjda da Simović misli da su dileri moćniji od institucija, i da treba cijelo ljeto ćutati i ne remetiti blagodeti sezone.
Vlasnik hotela “Faros” u Baru Rajko Petranović objašnjava da je teško nadoknaditi loše stanje koje je bilo u junu i julu. “Predsezona je bila jako loša, avgust solidan, ali je teško nadoknaditi junsku i julsku rupu. Ugovori su zaključeni do 18. avgusta, pa ćemo se onda snalaziti da dođemo do gostiju. Teško je vjerovati da, sve i da septembar bude dobar, možemo nadoknaditi minus iz prethodnih mjeseci” - kaže Petranović.
Istina, na nekim plažama na barskoj obali ima smeća, posebno na onim koje nemaju zakupca, ali je i činjenica da su vrlo često upravo gosti izuzetno nemarni, pa nakon dana provedenog na plaži za sobom ostave gomile smeća. Takođe, radnici Komunalnog preduzeća na određenim lokacijama, gdje su postavili kontejnere imaju problema da ih isprazne, jer ne mogu da priđu od parkiranih  automobila.
REDŽA: SMJEŠTA MI BARSKA POLICIJA
 Ulcinjanin Mujo Redža, kojeg policija potražuje zbog sumnje da je posjedovao nelegalno oružje, koje je pronađeno u objektu njegovog preduzeća “Redža kompani”, saopštio je juče da nije bjekstvu, već na odmoru. On se redakciji “Dana” javio iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i kazao da nema nikakve veze sa pronađenim oružjem, a barsku policiju je optužio da mu “smješta”.
“U medijima sam preko interneta pročitao da me crnogorska policija potražuje zbog nekog navodnog krivičnog djela i da sam u bjekstvu. Trenutno se nalazim na odmoru u Emiratima i u Crnu Goru se vraćam 22. avgusta. Imam povratnu avionsku kartu, tako da ću toga dana sletjeti na podgorički aerodrom” - rekao je Redža u razgovoru za “Dan”.
Crnogorska policija je prije nekoliko dana u njegovom objektu pronašla puške i municiju i uhapsila njegovog brata od strica Ibrahima Redžu (24) iz Ulcinja, Bogdana Mićunovića (38) i Spasoja Pavlovića (39) iz Herceg Novog i Viktora Jestofijeva (50), ruskog državljanina iz Lenjingrada.
Mujo Redža tvrdi da municija i oružje koje je pronađeno nije u njegovom vlasništvu. “Stan u kojem je policija pronašla municiju nije moje vlasništvo, tako da ja sa tim nemam veze. Ovdje je riječ o očiglednoj montaži cijelog procesa od strane barske kriminalističke policije. To čine jer sam uspješan čovjek i biznismen koji godinama legalno radi sa nekretninama. Da se radi o klasičnoj namještaljci, potvrđuje i činjenica da sam tri dana prije tog događaja otišao iz Crne Gore na odmor. To je lako provjeriti, uvidom u pasoš, i očekujem da sud i tužilaštvo neće nasjesti na ovu montažu barske policije” - naglasio je Redža.
On je kazao i da ne zna na osnovu čega je policija raspisala potragu za njim i podnijela krivičnu prijavu. “Pozivam i direktora Uprave policije Veselina Veljovića da spriječi ovakve zloupotrebe u njegovoj službi i ispita slučaj do kraja” - rekao je Redža.
Upitan da prokomentariše hapšenje njegovog brata Ibrahima Redže, on je kazao da ne zna o čemu se radi, ali da, ukoliko je nešto skrivio, “treba da odgovara”. Takođe je odbacio i optužbe da je imao konflikt sa ruskim državljaninom koji je kupio stanove koji su kasnije, uspostavilo se, bili sporni. “Nemam nikakav problem sa ruskim državljaninom. Prodao sam mu stanove koji su legalni i uredno uknjiženi. Ne znam šta se sve dešavalo, ali znam da je moja firma ‘Redža kompani’ bila pod višesatnom blokadom i da u objektima koji su moje vlasništvo policija nije pronašla ništa. Pretresali su i moje kancelarije i kuću i ništa nijesu pronašli, tako da je zaista nejasno zbog čega me potražuju. Pozivam ih da javno saopšte gdje su pronašli oružje i municiju kako bi se ova stvar do kraja razjasnila” - poručio je Redža.
Prema saopštenju Uprave policije, službenici Područne jedinice Bar kod privedenih lica pronašli su i oduzeli veću količinu oružja i municije. Kako se navodi u saopštenju, sumnja se da su Mićunović, Redža, Pavlović i Jestofijev počinili krivično djelo “nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija”, dok se Ibrahimu Redži na teret stavlja krivično djelo “pomaganje u vezi sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija”.
Policija je 10. avgusta, u Bulevaru JNA, u neposrednoj blizini OŠ “Meksiko” u Baru, kontrolisala putničko vozilo “nisan murano”, crne boje, hercegnovnih registarskih oznaka, kojim je upravljao Mićunović, a u kojem su se nalazili i Pavlović i Jestofijev. Tom prilikom, kod ovih lica pronađeno je vatreno oružje. Oduzeta su tri pištolja sa devet metaka u okviru i dva sa po pet metaka u okviru, i dva prigušivača. Policijski službenici su, kako je saopšteno, pretresli i stan Redže i poslovne prostorije njegove firme “Redža kompani” u naselju Totoši u Ulcinju. Tom prilikom su pronađeni gasni pištolj marke “ekol viper” sa pet metaka, kesa za poklone sa natpisom “eko-al” u kojoj se nalazila municija, jedna kutija sa 25 metaka lovačke municije, te dvije kutije po deset metaka i jedna kutija u kojoj se nalazilo 30 patrona za gasni pištolj, kao i crni plastični rukohvat od puške sačmare. Pronađena je i kesa svijetloplave boje u kojoj su se nalazila dva pištolja. Pronađena je i puška, tzv. pumparica, kao i automatska puška sa rasklopnim metalnim kundakom i okvirom. Takođe, pronađen je i oduzet i gasni pištolj sa tri metka.
ABAZOVIĆ: IVANOVIĆI PREOTELI IMOVINU
 Baranin Vebija Abazović optužio je juče američke državljane porijeklom iz Bara Fatimu i Alila Ivanovića da su mu preoteli imovinu u Dobroj vodi, tako što su beogradskoj firmi ponudili veću svotu novca. On tvrdi da je zemlju kupio od Uslužno-potrošačke zadruge prosvjetnih radnika iz Beograda i to imovinu oglašenu na tenderu oktobra 2001. godine i položio predujam.
“Poslije dva mjeseca, decembra 2001. godine Fatima i Alil Ivanović iz Bara, moje prve komšije, preoteli su mi već kupljenu imovinu, tako što su beogradskoj zadruzi ponudili višu cijenu poslije završenog tendera, a ovi je nezakonito prodali njima, gazeći tender i obavezu potpisivanja ugovora po uplaćenom predujmu od moje strane. Naravno da sam bio prinuđen da podnesem tužbu kako bih spriječio tu nezakonitu i očiglednu otimačinu tuđe imovine, tim prije što su Ivanovići kao moje prve komšije znali da sam tu imovinu ja prethodno kupio. Osnovni sud u Baru P.br.100-08 od 06.10.2008. godine, presudio je u moju korist i naložio Beogradskoj zadruzi da jedino sa prvim kupcem mora zaključiti kupoprodajni ugovor, tj. sa mnom. Njihovu žalbu Viši sud u Podgorici svojom presudom Gž.br.3265-08 od 13.3.2009. godine, odbio je kao neosnovanu i u svemu potvrdio prvostepenu presudu, čime je ova stvar pravosnažno okončana, tim prije što je u presudama pisalo da ukoliko se ne zaključi ugovor sa mnom, da presude važe umjesto ugovora” - tvrdi Abazović.
Nakon pravosnažnosti presude, kako dodaje, uplatio je kupoprodajnu cijenu od preko 78.000 eura, na račun sudskog depozita, kada je i pravno i faktički postao jedini vlasnik te imovine. “Na kraju je uložena revizija od strane Ivanovića, pa je Vrhovni sud Crne Gore svojim rješenjem Rev.br.947-09 od 29.06.2010. opet presudio u moju korist, jer je odbio reviziju kao neosnovanu u dijelu presude koji čini suštinu spora, a ukinuo samo u prvom stavu koji se odnosi na procesni nedostatak na strani tužioca, a u drugom i trećem stavu Vrhovni sud Crne Gore je osnažio gore pomenute presude Osnovnog suda u Baru i Višeg suda u Podgorici. Konačno, što se tiče uknjižbe prava svojine, stvar je trenutno kod Uprave za Nekretnine područne jedinice Bar koja mora postupiti po presudi Vrhovnog suda Crne Gore, odnosno mora izvršiti uknjižbu kupljene imovine na moje ime kao jedinog i pravog vlasnika” - zaključio je Abazović.
ROMSKI CENTAR: BIO JE TO GENOCID NAD ROMIMA
 Crnogorsko pravosuđe i policija nijesu zvanično podigli optužnicu za genocid, iako se danas navršava 11 godina od masovnog ubistva romske djece i žena na brodu “Miss Pat”, saopšteno je iz Romskog centra za strategiju, razvoj i demokratiju.
Iz te nevladine organizacije (NVO) navode da su članovi režima, u saradnji sa korumpiranim policajacijma, “u kontinuiranom procesu trafikinga, organizovanog vrbovanja, dopremanja i smještaja žrtvi u Crnoj Gori” organizovali ilegalan i nezakonit prelazak preko Jadranskog mora u Italiju. “I na tom putu nasilno i smišljeno ubili, do danas identifikovanih, 221 osobu romske nacionalnosti tokom 1998, 1999. i 2000. godine”, kaže se u saopštenju. Oni navode da crnogorsko pravosuđe i policija do danas još nijesu zvanično podigle optužnicu za genocid. niti zločin. “A niti za organizovano ubistvo protiv bilo kog lica i organizacije i pored činjenice da postoje svedoci”.
Kako navode, žrtve stravične likvidacije namamljene su u Crnu Goru 1998. i 1999. godine, a mnoge su i kao izbjegla i rasenjena lica sa Kosova došle i dovedene u Podgoricu, Nikšić, Berane, Bar, Ulcinj, Budvu, Kotor i Tivat. “I smještane u kuće do sada identifikovane 62 porodice koje su umiješane u mafijaški lanac i crnogorsku mafiju. Žrtve su vrbovane iz Srbije, Crne Gore, Makedonije, Kosova, Albanije, Rumunije i Bugarske, uz obećanje da će biti brodovima iz luke Bar, Kotor, Zelenika i brzim čamcima prebačeni u Italiju za sume od 1.5 do tri hiljade DM odnosno 750 do 1.5 hiljada eura”, saopšteno je iz Romskog centra.
Romski centar je, kako navode, nakon 11 godina duge istrage, došao do velikog broja svjedoka koji su prebačeni u Italiju, ali i onih koji su dali novac i čiji su članovi porodica ubijeni. “U više navrata intervenisali smo da se proces otvori, izvrši DNK analiza leševa koji su pokopani u groblju na Cijevni i da se sva lica koja su identifikovana kao okrivljeni zatvore. Tužilaštvo Crne Gore je samo preimenovalo tužbu i predmet je proslijeđen iz Bara u Viši sud u Podgorici kod Mušike Dujović”, kaže se u saopštenju.
Romski centar je intervenisao i kod Obudsmana, Vrhovnog i Ustavnog suda. “Zapanjujuće je da 11 godina nakon masovnog ubistva Roma korumpirano pravosuđe Crne Gore ćuti, kao i tužilastvo i policija. Za to vrijeme kriminalne grupe i članovi crnogorske mafije su slobodni. Režim i vlast u Crnoj Gori svih ovih godina ćuti”, smatraju u toj NVO.
Oni navode da će, nakon što su iscrpili sva pravna sredstva u Crnoj gori za pokretanje sudskog procesa, do kraja mjeseca proslijediti Međunarodnom sudu za genocid u Hagu tužbu protiv Republike Crne Gore, premijera Mila Đukanovića, Ministarstva policije i svih ministara policije do danas. “Protiv institucija Crne Gore koja nijesu sprovela istragu, proces, niti uhapsila i kaznila članove mafije i kriminalnih bandi, za organizovanje vojnih i policijskih i paravojnih militantnih snaga koje su ubijale i pljačkale u okolini Dubrovnika 1991-92. godine, ubistvo civila muslimana, ubistvo i genocid nad Romima i Albancima 1998. i 1999. godine, posebno za slučajeve u Carevom Lazu kada je crnogorska policija ubijala albanske i romske izbeglice sa Kosmeta u Crnoj Gori i Miss Pat”, stoji u saopštenju.
Oni će se, kako dodaju, obratiti i Međunarodnom sudu za ljudska prava u Strazbru zbog kršenja Međunarodne konvencije o ljudskim pravima, “posebno zbog pasivnog odnosa vlasti u Podgorici, pravosudnog sistema i policije prema žrtvama genocida i onima koji su ga izvršili”. “Nedopustivo je da nakon 11 godina od završteka ratnih sukoba i stravičnih zločina režim i počinioci organizuju razne žurke i masovne koncerte na mjestu gdje se desio stravičan genocid, ubistvo romske djece na plaži u mjestu Jaz”, smatraju u toj NVO.
Oni su poručili da su oni jedini legitimni predstavnici i zaštitinici romske populacije u Crnoj Gori i šire. “Jer osim nas ni jedna druga romska organizacija nema smjelosti da spomene diskriminaciju, rasizam, a posebno ubistva i genocid nad Romima u Crnoj Gori”, naveli su iz Romskog centra. Oni su pozvali “prave” NVO i medije da postave pitanje i zatraže komentar od UNICEF-a, Romskog savjeta RCG, OEBS-a i drugih u vezi slučaja ubistva Roma i Albanaca i “odnosa vlasti, pravosuđa i policije prema ubicama”.
NA PARANGAL MORSKA LISICA OD 200 KILA
 Posada ribarskog broda “Montefish”, koji pripada istoimenoj kompaniji za ulov i promet ribe i plodova mora iz Tivta, juče je imala neuobičajeni ulov – na plutajući parangal koga su položili dan ranije na oko 10 milja od ulaza u Boku, uhvaćen je morski pas – lisica, dug 4 metra i težak oko 200 kilograma.
“Tri bidona koja drže parangal na određenoj dubini bili su potopljeni pod težinom lisice. Ja i drugi član posade broda Tripo Pilastro smo se tri sata mučili da je sa dubine od oko 170 metara podignemo na brod, u čemu sigurno ne bismo uspjeli da lisica još nije bila živa kada smo došli na poziciju, odnosno da na brodu nismo imali brankadele (posebne željezne kuke sa jakim drvenim drškama za ubacivanje krupnije ribe u brod). Prosto je nevjerovatno da smo samo nas dvojica uspjeli ovoliku ribu sami ubaciti u brod, ali u takvim momentima proradi adrenalin, pa čovjek dobije i dodatnu snagu” - ispričao je juče “Vijestima” poznati tivatski ribar Marjan Mikša.
Prema njegovim riječima, “Montefish” je prethodnog dana položio parangal na već uobičajenu poziciju, a na jake udice veličine 2 koje stoje na kraju pramula od najlona debljine 2 mm, stavili su kao mamce škombre (skuše). Uobičajeni ulov na takvom ripu ribarskog alata su tune i sabljarke, ali ovog puta parangal “Montefisha” došao je glave velikom, ali za ljude bezopasnom morskom psu.
Nakon što su nadljudskim naporom, bez ikakve dizalice ili sohe, uspjeli da iz mora u brod podignu i ubace ribetinu tešku 200 kilograma, lisica je nastavila da se bori i udarom svog ogromnog repa koji je dugačak gotovo koliko i samo tijelo te ribe, u jednom momentu gotovo da je uspjela da iskoči iz broda i vrati se nazad u more. “Malo je falilo da je izgubimo, ali smo joj onda vezali rep i borba je bila završena” - ispričao je Mikša, kome je ova lisica uz jednu tunu takodje tešku oko 200 kilograma i mantu od 240 kilograma, do sada najveći pojedinačni ulov u karijeri.
 “Srećna okolnost je bila što se udica zakačila za same usne lisice, jer da je progutala, lako bi svojim jakim zubima prekinula pramulu i pobjegla. Ovo je ipak posebna stvar jer je lisica dosta rijetka u ovim vodama i nije baš čest ulov” - istakao je Mikša, dodajući da će ulovljeni morski pas čije se meso smatra pravim delikatesom, biti isječen u komade i “na fete” prodat u velikoj ribarnici kompanije “Montefish” u Tivtu.
“Meso lisice je izuzetno ukusno, kao kod sabljarke. Što je teletina na kopnu, to je lisica među ribama u moru po kvalitetu mesa” - istakao je Mikša dok su juče u hodniku ribarnice “Montefisha” u Tivtu, brojni turisti stajali u redovima, čekajući priliku da se fotografišu pored ulovljenog impozantnog morskog psa.
Lisica je jedna od nekoliko vrsta morskih pasa koje stalno žive u Jadranu. Može narasti i do 6 metara i težiti do 450 kilograma, ali nije opasna za ljude. Hrani se manjom ribom i živi na otvorenom moru, na udaljenosti od desetak milja od obale. U mnogim zemljama, pa i u komšiluku u Hrvatskoj, morski pas lisica proglašen je ugroženom vrstom čije je izlovljavanje zabranjeno.
BRUTALNA UMJETNOST GLAMOČAKA
 Zlatko Glamočak, vajar iz Bara koji od 1986. godine živi u Parizu, kao predstavnik Crne Gore učestvuje na 11. tradicionalnom Festivalu art bruta i umjetnosti “Singulier” u Obanju pored Marseja u Francuskoj. Taj prestižni festival do 29. avgusta okuplja umjetnike koji primjenjuju likovne izraze izvan propisanih normi, sa margina i takozvanih umjetničkih autsajdera ili art bruta. Ova vrsta umjetnosti poznata u svijetu pod imenom “umjetnosti otpora”.
Osnivač art bruta ili “sirove umjetnosti” je slikar Žan Dibifet. Taj pravac okuplja većinom slikare koji su oslobođeni estetskih konvencija. Njihova djela nemaju kulturološke pretenzije i protiv su intelektualizacije umjetnosti. Utemeljivač festivala je Danijela Zaki, a naredno okupljanje sljedbenika art bruta okupiće se za dvije godine, a Crnu Goru će predstavljati Uroš Tošković i Krsto Andrijašević.
“Pet godina ranije od čuvene pariske izlagačke hale Sveti Petar uočili smo značaj ove umjetnosti. Iza nas je 20 uspješnih godina i danas festival ima međunarodni karakter. Prisustvo predstavnika Crne Gore, Zlatka Glamočaka, koji je dobio centralno mjesto na festivalu sa pet skulptura u prirodnoj veličini i pet velikih crteža, za nas je neobično važno, jer po formi ne odgovara definiciji art bruta” – rekla je Daniela Zaki, povodom otvaranja festivala.
U bogatom katalogu povodom festivala Kosta Mavrakis, profesor filozofije na francuskom univerzitetu i teoretičar savremene umjetnosti, o Zlatku Glamočaku zapisao je da je “skulptorsko znanje kojim Glamočak raspolaže dozvolio da virtuozno izvede poprsja Krste Ivanovića i popa Dukljanina u slavu svoje domovine”.
Zlatko Glamočak rođen je 1957. godine u Bihaću, ali je većinom živio u Baru, a od 1986. godine živi i u Parizu. Fakultet i magistarske studije je završio u Beogradu, a njegova najbolja djela su “Veliki Žderač” (1984. godine), “Portret dželata u šest ujutru” (1985). Ta djela uvela su ga u red najpriznatijih svjetskih vajara.
CRMNIČKA NAJBOLJA MEĐU NAHIJAMA
 Na terenima OŠ “Jovan Tomašević” na Virpazaru sinoć su završene jubilarne, desete Sportske igre Stare Crne Gore. Pobjednik u ekipnom plasmanu je ekipa Crmničke nahije, drugo mjesto zauzela je Katunska, a treće Lješanska nahija.
Pobjednik trke na 100 metara je Marko Vukčević iz Lješanske nahije, ispred Igora Radulovića iz Katunske nahije i Danijela Staletovića iz ekipe domaćina. U skoku u dalj najbolji takmičar bio je iz Lješanske nahije - Vasko Čelebić. Takmičar Katunske nahije Mihailo Krivokapić bio je drugi, dok je treće mjesto pripalo Zariji Ukšanoviću iz Crmničke nahije. U bacanju kamena s ramena pobijedio je Saša Ičević iz Katunske nahije, ispred Žarka Vukadića iz iste ekipe. Treće mjesto pripalo je Dejanu Vukčeviću iz Lješanske nahije. Ekipa Lješanske nahije bila je najbolja u povlačenju konopca, slijede Lješanska i Crmnička Nahija. U šahu i odbojci pobijedili su takmičari Crmničke nahije, ispred Katunske i Lješanske. Crmničani su bili najbolji i u fudbalu. Drugo mjesto zauzela je Katunska nahija, a treće Riječka.
Igre su, po riječima predsjednika MZ Crmnica, Đura Markovića, bile izuzetno posjećene i protekle su u sportskoj atmosferi, bez i najmanjeg incidenta. Domaćin narednih Sportskih igara stare Crne  Gore biće Riječka nahija.
OKONČANO KADETSKO PRVENSTVO
 Dodjelom pehara, medalja i nagrada sinoć je u dvorani “Topolica” završeno kadetsko Prvenstvo Evrope u košarci. Prvak je Hrvatska koja je u finalu bila ubjedljiva protiv Litvanije 80:52 (30:6, 17:26, 18:7, 15:13). Treća mjesto osvojili su Turci, nakon pobjede nad Španijom 75:54. Peta je Srbija, šesta Francuska, sedma Rusija, osma Crna Gora, a u “donjem domu”, od devetog do četrnaestog mjesta su Italija, Grčka, Poljska, Bugarska, Njemačka i Letonija. Iz “A” divizije ispadaju Izrael i Danska.
MVP šampionata je Dario Šarić iz Hrvatske, sin proslavljenog igrača “Šibenke” Predraga. Protiv Litvanaca je ostvario tripl-dabl - 30 poena i po 11 skokova i asistencija, a u ukupnom bilansu najbolji je strijelac (24,3) i skakač (11,5)!
U idealnoj petorci je i kapiten Crne Gore Nikola Ivanović, koji je drugi košgeter (22,8) i kradljivac lopti prvenstva (3,1). Uz njih dvojicu, priznanja su pripala Špancu Hosepu Peresu, Srbinu Nikoli Jankoviću i Turčinu Tajfunu Erilkiju. Nagradu fer-plej dobila je reprezentacija Njemačke.
BEZ MOTIVA SE NE POBJEĐUJE
Kadetsko košarkaško Prvenstvo Evrope, utakmica za sedmo mjesto
CRNA GORA - RUSIJA 64:78 (15:14, 19:19, 16:26, 14:19)
Bar - Dvorana “Topolica”. Gledalaca: 500.
CRNA GORA: Nišić 5, Vuković, Popović 5, Žižić 2 (2-2), Vušović 2, Ivanović 25 (5-2), Kovačević, Pajović 15 (5-4), Perović 4, Đurović, Mrdak 3 (4-1), Miković 3 (1-1).
RUSIJA: Martinov 12, Kulagin, Anajev 4, Alferov 17, Jegorov 6 (2-1), Sizov 12 (9-6), Persin 3, Ilnickij 19 (4-3), Guzikov 5, Kasin, Kanjugin, Karenjin.
 Kadetska košarkaška reprezentacija Crne Gore zauzela je osmo mjesto na šampionatu Evrope u Baru. Bolji od izabranika Đorđija Pavićevića u posljednjem duelu ovog prestižnog takmičenja bili su reprezentativci Rusije. Utisak je da su “crveni” meč izgubili na psihološkom planu, s obzirom na to da je “zbornaja” bila mnogo motivisanija.
“Bili smo i fizički i psihički istrošeni i jednostavno nismo mogli više da pružimo protiv očigledno motivisanog rivala. Poslije poraza u četvrtfinalu, koji je možda skrojio i neko drugi, izgubili smo onaj žar i motiv koji smo imali od samog starta. I ovo je, međutim, veliki uspjeh. Pokazali smo da znamo, hoćemo i možemo da se nosimo sa najjačim evropskim ekipama. Žao mi je što nismo savladali Litvance, jer bismo se sigurno borili za zlato” - rezimirao je učinak svojih igrača selektor  Đorđije Pavićević.
OFK BAR: KRIVE SUDIJE
 Fudbaleri OFK “Bara” zaigrali su napadački i agresivno od samog starta u meču sa ekipom “Mogrena”, iako su Budvani bili favoriti. Kada su u 11. minutu preko Vukovića postigli pogodak, činilo se da je na pomolu iznenađenje. Međutim, nakon prvog gola gostiju vidjelo se da se četa Stevana Mojsilovića budi, a sve ono što se kasnije izdešavalo dovelo je stvari na svoje mjesto. Nije bilo dileme oko pobjednika tokom svih 45 minuta drugog poluvremena, a možda je tome doprinijela i nervozna igra poslije isključenja trenera domaćih Slavoljuba Bubanje. Nakon meča Barani su imali primjedbi na suđenje.
“Isključen sam, jer sam reagovao na prekid igre zbog nepostojećeg ofsajda. Nakom toga se uvukla velika nervoza među moje igrače. Nismo mogli protiv spremne ekipe ‘Mogrena’ i ljudi u crnom. Dobro smo počeli utakmicu, na vrijeme postigli pogodak, ali neke odluke sudija nisu bile na mjestu. Očekujem da toga više ne bude i da će nam se omogućiti da igramo, a da se utakmice rješavaju na terenu. Mi važimo za ekipu koja uvijek igra fer i korektno, a to nas je i dovelo u Prvu ligu” - kazao je Bubanja.
|
