|
BEOGRADSKA POSLOVNA ŠKOLA SE NE OGLAŠAVA
 “Pobjeda” još nije dobila odgovore na pitanja upućena direktoru Visoke škole za poslovne studije u Beogradu, dr Iliji Samardžiću, proslijeđene u petak – 11. a potom i juče, na mejl koji glasi na njegovo ime i nalazi se na internet sajtu škole. Logično bi bilo da se, i bez pitanja, oglasilo rukovodstvo škole i saopštilo što su radili njihovi profesori u bioskopskoj sali u Baru 6. juna ove godine, u periodu od 10 do 12:30, u vrijeme kada je tamo, glumeći studenta, “polagao” glavni prosvjetni inspektor dr Miomir Anđić.
Tog dana ispit iz engleskog jezika polagan je pred mr Tatjanom Marković iz Beograda. Tako je konstatovano u zapisniku o inspekcijskom nadzoru. Isto ovo ime nalazi se na sajtu beogradske poslovne škole, na spisku predavača. Markovićka, kako piše, predaje engleski poslovni jezik. Sve i da je ispit regularno izveden, a ne za pola sata, u bioskopskoj dvorani, pri tome još uz nesmetano korišćenje udžbenika, ovaj slučaj bi zasluživao pažnju i mjere koje se najavljuju iz Ministarstva prosvjete i nauke. Beogradska poslovna škola nema licencu za rad u Crnoj Gori, dakle, odjeljenje u bioskopskoj sali radi na divlje.
Prorektor za nastavu na Univerzitetu Crne Gore prof. dr Anđelko Lojpur za “Pobjedu” kaže da će posljedice nelegalnog rada škole trpjeti i kandidati koji su do diplome došli legalnim putem, pohađajući nastavu u Beogradu. “Nakon svega što se desilo, sve diplome ove škole su sumnjive, dok se ovaj slučaj ne razjasni. Mislim da će ovo natjerati mnoge da dobro otvore oči kad se odlučuju za nastavak školovanja. Prosvjetna inspekcija je, po mom mišljenju, trebalo ranije da reaguje, jer se za aktivnosti te škole u Crnoj Gori zna odavno. Takođe je i Savjet za visoko obrazovanje trebalo da bude uporniji da se slučaj razjasni prije” - kaže prof. dr Anđelko Lojpur.
Iz Ministarstva prosvjete, je, kako saznajemo, u nekoliko navrata do sada prosvjetna inspekcija upućivana da provjeri navode da u Baru postoji ekspozitura Visoke škole poslovnih studija, ali nijednom nijesu uspjeli da zateknu profesore i studente i dobiju dokaz da se u ovom  gradu zaista radi na divlje.
VELIKI KAZINO U ZGRADI PORED VRTIĆA
 Švajcarska kompanija “Eskor” otvoriće u Baru internacionalni “Grand Svis kazino” u koji je uloženo šest miliona eura. Predsjednik Borda direktora Eskora Kristijan Vojmer kazao je da 17. juna Uprava za igre na sreću treba da izvrši kontrolu kazina nakon koje slijedi izdavanje dozvole neophodne za početak rada.
“Tržište u Švajcarskoj je prilično zasićeno, tako da smo se odlučili da se preorijentišemo na nova tržišta kao što je Crna Gora. Opredijelili smo se za Crnu Goru zbog njene dobre razvojne perspektive, stabilne političke situacije i eura kao valute. Uz to, zakon o igrama na sreću obezbjeđuje dugoročnost i stabilnost koja nam je važna za poslovanje” – kazao je Vojmer.
On je rekao da su se opredijelili za Bar, jer je to, ne samo turistički, nego i lučki i industrijski grad. “Bar je bitan za italijansko i rusko tržište kojima težimo, a koja su sa tim gradom povezana posredstvom Luke” – istakao je Vojmer.
“Eskor” je jedini vlasnik kazina, ali su, prema riječima Vojmera, otvoreni za nove ideje. “Ovo je naša prva investicija u Crnoj Gori, a želimo i dalje da investiramo. Cilj je da ispitamo druge objekte izvan Bara i da vidimo gdje ima prostora za dalja ulaganja, prevashodno u kazina. Ovdje su povoljne i poreske stope. Dobit u Švajcarskoj je visoko oporezovana i teško je dobiti koncesiju za takvu vrstu objekta. Kasino je smješten u centru grada, zapošljavaće oko 90 ljudi koji će raditi na 12 stolova za igru i 75 slot mašina. Napravili smo i izvještaj o uticaju kazina na ekonomiju Bara i procijenjeno je da će grad imati korist od poslovanja” – rekao je Vojmer, dodajući da je za koncesiju za priređivanje igara država dobila dva miliona eura. “Eskor” posluje 34 godine, a od 1987. godine se kotira na švajcarskoj  berzi.
STIPENDIJE U VRIJEDNOSTI OD 30.000 EURA
 Fondacija “Anita Fetić” raspisaće konkurs za dodjelu stipendija crnogorskim studentima, a fond za ovu godinu iznosi 30 hiljada eura, najavljeno je iz te organizacije. Fondacija u saopštenju navodi da je dodjela stipendija humanog karaktera i ima za cilj da kroz finansiranje školovanja, kao i obezbjeđivanje džeparca, pomogne mladim ljudima u procesu sticanja visokog obrazovanja.
Fondacija “Anita Fetić” osnovana je u martu nakon pogibije Anite Fetić i njene drugarice Dijane Andrović u saobraćajnoj nesreći kod tunela Sozina. “Fondacija će u narednom periodu, shodno postavljenim ciljevima, realizovati aktivnosti koje se odnose na pomoć mladima u Crnoj Gori u procesu sticanja visokog obrazovanja kao i aktivnosti koje se odnose na povećanje bezbjednosti i sigurnosti u  drumskom saobraćaju”, navedeno je u saopštenju.
PRONAĐEN JOŠ JEDAN PROJEKTIL U MORU?
 Nadomak Velikog pijeska jedan mještanin je juče popodne pronašao u moru nepoznati predmet za koji se sumnja da je projektil, a koji bi danas trebao da bude izvađen iz mora - saznaju nezvanično “Vijesti”.
Izvor blizak MUP-u kazao nam je da je mještanin koji je ronio oko 15 sati u širem reonu Velikog pijeska, na dnu mora uočio nepoznatu napravu koju je identifikovao kao neeksplodirani projektil. Predmet se nalazi na dva metra dubine, i na oko deset metara od obale. Pronalazač je odmah alarmirao barsku policiju, a potom su obaviješteni Regionalni centar za podvodno deminiranje iz Bijele i Sektor za vanredne situacije MUP-a. Policija je obilježila lokaciju plutačom.
U “KORALIMA” ZADOVOLJNI
 U hotelsko-turističkom preduzeću (HTP) “Trend Korali” zadovoljni su početkom sezone, jer bilježe značajno povećanje broja noćenja, saopštili su predstavnici kompanije.
Direktor prodaje u “Trend Koralima”, Lovćenka Popović, rekla je da je u prvih deset dana ovog mjeseca premašen broj noćenja iz cijelog juna prošle godine. “Prvi gosti stigli su 29. maja, posredstvom ruske turističke agencije Blue bird”, kazala je Popović agenciji Mina-business. U hotelima “Korali” i “Južno more”, koji posluju u sklopu HTP “Trend Korali”, najviše je turista iz Rusije, Slovačke i Češke, a Popović je dodala da imaju malo najava dolazaka srpskih gostiju.
NOVA KNJIGA O VINU DR SAVIĆA
 Ako je tačna stara izreka da je u vinu istina, onda je u najnovijem djelu dr Svetozara Savića “Vino - knjiga o vinovoj lozi i vinu” istina o piću koje je mnogo više od toga i piću koje ima najstariju priču ispričanu veoma pitko, slikovito i učeno.
Čovjek koji je “kušao hiljade vina”, a uža struka mu je ampelografija, disciplina koja proučava sorte vinove loze, na gotovo 450 strana priča priču o vinu i vinovoj lozi od najstarijih fosila te plemenite biljke stare 30 miliona godina, do toga kako vino treba služiti, kako piti i kad ga ne piti. Savić kaže da, kad je pisao ovu knjigu, nije imao namjeru da čitaoca preko vinove loze i vina diže do božanskih zanosa, niti da opravda nekoga ko pripit’ glasno recituje poeziju, kudi visoku politiku ili se pijan valja u blatu. “Naprotiv, htio sam samo da čitaoca na slikovit i čitak način upoznam sa vinovom lozom i vinom sa svih strana” - kaže Savić.
Knjiga je podijeljena u tri cjeline. U prvoj Savić analizira istoriju vinove loze i vina. “U tom dijelu knjige bavim se porijeklom vinove loze, istorijom gajenja vinove loze i spravljanja vina, mjestom loze i vina u mitologiji, religiji, poeziji i običajima, zakonodavstvom o vinovoj lozi i vinu, važnošću grožđa i vina u ishrani. Tu su navedeni putevi širenja vinove loze na Mediteranu, tu je i priča o značenju i podudarnosti riječi vinova loza u indoevropskim jezicima. Tu je priča o proizvodnji vina od antičkih vremena, uticaju hrišćanstva na prizvodnju vina, periodu feudalizma, kapitalizma, pa sve do najnovijih vremena” - objašnjava Savić.
U “glavnom” dijelu knjige, autor na analitičan način priča o vinu i vinovoj lozi od vinograda do bureta. “Analizirao sam ekološke uslove koji utiču na kvalitetnu proizvodnju grožđa. Tu su objašnjene nepoznanice oko genetski modifikovane vinove loze i organskog pristupa u proizvodnji vina. Priča o proizvodnji vina započinje pričom o podrumu, nastavlja se opisom opreme za proizvodnju i njegu vina, načinom spravljanja vina, te njegovom njegom i dozrijevanjem. Tu je i objašnjenje kako drvo (bure) ima memoriju. Preko duga i uz minimalnu količinu kiseonika prenosi je u vino. Na drugoj strani vino svoje elemente ugrađuje u duge bureta i vremenom dobijamo – staro bure. U poglavlju ‘Pjenušava i likerska vina’ čitaoci će saznati sve ono što ih je zanimalo o proizvodnji šampanjca, tokaja, porta, šerija i drugih manje poznatih vina” - priča Savić.
U dijelu o uticaju vina i grožđa na zdravlje ljudi prikazan je niz zanimljivih istraživanja: o količini i načinu konzumiranja alkohola, uticaju alkohola na zdravlje pojedinca, zašto nastaje glavobolja nakon obilnog konzumiranja vina, studijama koje su u višegodišnjem periodu ispitivale uticaj alkohola na dijabetičare i srčane bolesnike, evropskoj regulativi i lokalnom zakonodavstvu o dozvoljenoj količini alkohola koja se može konzumirati.
Nakon opisa proizvodnje u vinogradu i podrumu autor na veoma pristupačan način razjašnjava “senzorsku analizu vina i razliku između degustacije i senzorske analize vina”. Poglavlje je ispunjeno upustvima kako se vino priprema i koje čaše se koriste za ocjenjivanje vina, kao i kako teče sam postupak kušanja vina. Na kraju poglavlja autor iznosi osnovne mane i kvarenja vina. Ovu tematsku cjelinu zaokružuje informativno poglavlje o vinogradarskim regionima u svijetu i na Balkanu. Pored niza preporučenih vina, čitalac može vrlo lako da prepozna najvažnije vinogradarske regije i razumije klasifikaciju vina od Francuske, preko Italije i Kalifornije do Australije i Novog Zelanda... Poseban osvrt napravljen je na vinogradarske kapacitete Crne Gore i država iz regiona.
U kontekstu priče o vinu i hrani, Savić kaže da vino mogu svi piti, mali broj ga može degustirati, a još manji broj ljudi u njemu uživati i dodaje da ozbiljni poznavaoci vina nikada neće decidno reći koje vino treba piti i uz koju hranu – “oni će vam samo sugerisati šta valja”.
U dijelu koji se odnosi na konzumiranje vina, Savić objašnjava puno toga: od temperature čaša u kojim se služi vino, do objašnjenja kako da razumijete etikete na flaši vina. “Ako zaista želite da popijete čašu vrhunskog skupog vina, zašto onda da ne uživate u punoj raskoši koja podrazumijeva pravilno serviranje. Simptomatično je da, i pored vidljivog napretka u vinarskoj industriji, Crna Gora je u tom smislu dobar primjer, u privatnom i državnom sektoru pojedinci ne umiju da razaznaju nivo kvaliteta sopstvenog vina. Osim toga uočava se formiranje jednog novog populusa među konzumentima - takozvanog ‘lažnog vinskog snoba’. Često ćete ih vidjeti u boljem restoranu ili kafani. On “zna” sve, teatralno naručuje najskuplja vina, iako najčešće i ne zna tačan naziv, nerijetko i vraća poručeno vino. Ako mu dopadnete šaka, teško ćete umaći. Njegova priča može trajati jako dugo” - kaže Savić.
“Prilikom kušanja vina na nepcu najčešće ocjenjujete: balansiranost, strukturu, intenzivnost, potencijal, dugotrajnost, zamaskiranost i dr. Prije svega, konstatujete reakciju nepca na slast, kiselost i jačinu alkohola. Ako probate crveno vino osjetićete i tanine. Ali se oni ne registruju čulom ukusa, već taktilnim čulom ili čulom dodira. To isto važi ako probate pjenušava vina. Ne zaboravite da nepce registruje i toplinu, koju obično izaziva alkohol. Jezik sam za sebe otkriva četiri ukusa: slasnost, kiselost, gorkost i slanost. Posljednjih godina u ovu grupu uvršteni su i receptori za prepoznavanje masnoće i kalcijuma, kao i umami ukusa. Umami ukus nije dovoljno poznat zapadnoj civilizaciji. Izaziva ga monosodium-glutamat. Veoma je zastupljen u  japanskoj i kineskoj kuhinji” - objašnjava dr Savić.
DRAŠKOVIĆ ODLIČAN, 37-MI
 Završen je drugi Grand-prix Balkana u šahu, koji se održavao od 3. do 11. juna u Albeni, u Bugarskoj. Učestvovalo je 80 takmičara iz Rumunije, Izraela, Rusije, Litvanije, Crne Gore, Hrvatske, Engleske i zemlje domaćina, a Crnu Goru su predstavljali, po pozivu Crnogorskog šahovskog saveza – dva igrača: velemajstor Milan Draško (rejting 2513) i mlađani Baranin Luka Drašković (2116).
U posljednjem kolu Drašković je pobijedio Rumuna Adrijana Delgada (1950), na kraju sakupio 4,5 poena i zauzeo 37. mjesto, deset stepenica više od njegovog prosječnog rejtinga na listi učesnika ovog prestižnog takmičenja. Draško je završio na jedanaestom mjestu.
Pobijedio je intermajstor iz Izraela Tamir Nabati (2520), koji je imao isti broj bodova kao i velemajstor iz Bugarske Boris Čatalbašev (2593) - 7, ali je imao i bolji buholc koeficijent. Treći Grand prix Balkana za tekuću godinu počeće za osam dana u Sarajevu.
KNJIŽEVNICI VS. NOVINARI
 Na 5. Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga juče je upriličen i šahovski meč između književnika i novinara na šest tabli, u kome su novinari slavili sa 7:5. Obje ekipe nastupile su u nekompletnom sastavu. U prvoj seansi novinari su pobijedili sa 5,5:0,5, a u drugoj su se pisci revanširali i slavili sa 4,5:1,5.
U timu književnika nastupili su i Barani Maksim Lutovac i Milan Vujović. U timu novinara nastupila su trojica šahista: kapiten tima Dragan Popadić, Brano Kadić i Zoran Nikolić. Presudio je duel na trećoj tabli, na kojoj je novinar “Dana” Zoran Nikolić dva puta bio bolji od Ilije Kapičića.
“Prvi dio meča smo dobili ubjedljivo, ali smo u ukupnom skoru slavili zahvaljujući Nebojši Šofrancu koji je iznenadio favorizovanog Blagotu Mitrića odigravši 1:1. Ovog puta smo pobijedili, a sljedeće godine, na 6. Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga pružićemo književnicima priliku za revanš” - kazao je nakon pobjede “sedme sile” Popadić, koji je i selektor olimpijske reprezentacije Crne Gore.
Na meču su, po tablama, ostvareni sljedeći rezultati: Dragan Popadić - Maksim Lutovac 1:1, Brano Kadić - Milan Vujović 1:1, Zoran Nikolić - Ilija Kapičić 2:0, Jovan Dujović - Veljko Radović 1:1, Momčilo Stojanović- Andrija Radulović 1:1, i Nebojša Šofranac - Blagota Mitirć 1:1.
|
