|
AFERA OKO BEOGRADSKE POSLOVNE ŠKOLE
by “Vijesti”
 Nevjerica, nervoza i strah - osjećaji su sa kojima se od juče bori sredovječni vlasnik diplome Beogradske poslovne škole, odjeljenja u Baru, nakon što su prosvjetne vlasti saopštile da škola radi na crno.
Sagovornik “Vijesti” koji je insistirao na anonimnosti, zbog “lako mogućih” problema kod poslodavca nakon izbijanja ove afere, ističe da studenti ni u jednom trenutku nijesu mislili da su se upisali na nelegalni fakultet. “Imali smo beogradske indekse, i na kraju smo dobili beogradsku diplomu po Bolonji. Kod svih profesora smo imali obavezne seminarske radove koji su bili uslov za polaganje ispita, a većina ispita je imala i pismeni i usmeni dio, makar kada sam ja studirao”, navodi sagovornik “Vijesti”, zapošljen u jednoj od državnih firmi na primorju.
On je potvdio da su se predavanja održavala samo vikendom, ali da su polagali “prave ispite”.
“Ne poznajem ikog ko se upisao kao i ja, a da je uspio da se za bilo što prošvercuje. Upisao sam se na treću godinu Poslovne škole, nakon okončanja više škole prije nekih dvadesetak godina, i to u grupi u kojoj su mahom bili ljudi kao i ja, sa višom školskom spremom, a kojima je za posao bila potrebna fakultetska diploma”, navodi sagovornik i ističe da se “ne slaže sa medijskom interpretacijom situacije”.
Prosvjetna inspekcija utvrdila je prije nekoliko dana da škola, otvorena prije više od šest godina, a koju je do sada završilo nekoliko stotina građana, čak nema ni žiro-račun, a kamoli dozvolu za rad. Inspekcija je školu posjetila na zahtjev Savjeta za visoko obrazovanje, iz kojeg su odavno upozoravali nadležne da se u Baru diplome, praktično, štancaju na crno...
Ukazujući da je, “kao i svi ostali studenti”, uplaćivao na račun u CKB-u kvartalno po 250 eura, “svakako i prijavu ispita”, izvor “Vijesti” je dodao da “pouzdano tvrdi” da nije bilo šanse da ispit polaže student koji nije bio na spisku kod profesora, kao i onaj koji “ispit nije uplatio i prijavio unaprijed”. “Predavanja su bila vikendom, zbog ljudi koji rade. Nije bilo priča oko nostrifikacije, a lično znam minimum deset ljudi iz Podgorice i sa primorja koji su nostrifikovali diplomu. Ja nijesam to uradio sticajem okolnosti. Inače, fakultet su završavali ljudi iz lokalnih uprava i javnih preduzeća Nikšića, Budve, Podgorice... Brinem da mi sad poslodavac ne napravi problem, ali, sa druge strane, bilo je priča o kupovini diploma za državne službenike i na državnim univerzitetima, pa je ‘pojeo vuk magarca’. Uostalom, nostrifikaciju je obavljalo naše Ministarstvo prosvjete”, navodi sagovornik, koga je školovanje ukupno koštalo oko 1.200 eura.
Predsjednik Savjeta Radenko Pejović potvrdio je u srijedu “Vijestima” da “viša poslovna” nema licencu Ministarstva prosvjete. Pejović je kazao da je školu do sada završilo nekoliko stotina građana, te da je Ministarstvo prosvjete već nostrifikovalo neke od tih diploma. “Ta škola je registrovana u Beogradu, gdje su izdavane diplome i studentima iz Bara. Mnogi od njih čak nijesu ni išli na predavanja”, kazao je Pejović, istakavši da je Savjet prije više od godinu tražio da Prosvjetna inspekcija obavi nadzor u “višoj poslovnoj”.
Branko Živković, juče u medijima označen kao poslovni sekretar škole, rekao je da on u Baru “samo vozi profesore” i sugerisao “Vijestima” da se za sve podatke obrate “direktno u Beograd, u školu”. Predavanja na “poslovnoj školi” održavana su vikendom u Domu kulture barskog JP Kulturni centar, u zakupljenoj učionici na spratu.
 Direktor Ćazim Nikezić kazao je “Vijestima” da u dosadašnjoj saradnji sa ovom beogradskom ustanovom nije bilo nikakvih problema. “Ovdje su od 1. decembra 2009. i mogu da borave u našem objektu do 31. jula ove godine. Zakupili su jednu prostoriju u Domu kulture koju koriste subotom i nedjeljom od 10 do 13 časova, i to, prema ugovoru, u svrhu predavanja i konsultacija studenata sa ovih prostora beogradske Poslovne škole. U prvom kontaktu sam ih pitao da li imaju dozvole za rad, na što su mi predočili dozvolu za rad Ministarstva prosvete Republike Srbije izdatu Beogradskoj poslovnoj školi - visokoj školi strukovnih studija. Redovni su platiše rente”, kazao je Nikezić.
Na pitanje “Vijesti” šta će se desiti sa ugovorom o renti, Nikezić je ukazao da ugovor neće biti produžavan zbog početka rekonstrukcije zgrade Doma kulture, pojasnivši da je zbog predviđenih radova “i bio sklopljen samo na godinu”.
Nadležne institucije, Ministarstvo prosvjete i nauke i Uprava policije, nijesu se juče oglašavale povodom skandaloznog štancovanja diploma, na crno, u Baru. Iako je bilo najavljeno, Ministarstvo prosvjete nije se oglasilo saopštenjem, niti odgovorilo na pitanja “Vijesti”, kao ni Uprava policije. Ministarstvo prosvjete, na čijem čelu je odnedavno Milutin Stijepović, nije našlo za shodno da odgovori koliko su ukupno dobili zahtjeva za nostrifikaciju diplome Visoke poslovne škole, odjeljenje iz Bara, niti koliko diploma je do sada priznato. Ministarstvo nije saopštilo ni šta će preduzeti protiv “Više poslovne” koja godinama radi na crno, niti odgovorilo da li će proglasiti nevažećim diplome koje su do sada nostrifikovane, što svakako najviše interesuje diplomce škole.
Portparolka Uprave policije Tamara Ralević obećala je da će u ponedjeljak odgovoriti na pitanja “Vijesti”, između ostalih, šta je policija do sada preduzela nakon što je prosvjetni inspektor Miomir Anđić prijavio da škola radi na crno, te da li je do sada neko saslušavan ili uhapšen zbog toga.
AFERA OKO BEOGRADSKE POSLOVNE ŠKOLE
by “Pobjeda”
 Ministarstvo prosvjete i nauke preduzeće sve mjere da otkrije i suzbije visokoškolske obrazovne ustanove u Crnoj Gori koje rade bez licence. Koji će biti sljedeći koraci resornog Ministarstva, nakon izvještaja glavnog prosvjetnog inspektora dr Miomira Anđića koji je, glumeći studenta, uspio da raskrinka trgovinu diplomama u barskoj ekspozituri beogradske Visoke škole za poslovne studije (BPŠ)?
“Pobjeda” nezvanično saznaje da će u narednom periodu biti dosta kontrola, kako najavljenih tako i nenajavljenih, s ciljem da se slučaj Poslovne škole više ne ponovi. Inspekcijski nadzor obuhvatiće i licencirane ustanove, kako bi se provjerilo ispunjavaju li uslove na osnovu kojih su dobili dozvolu za rad. “Ministarstvo prosvjete i nauke razradilo je i druge metode kako da uđe u trag nelicenciranim visokoškolskim ustanovama” – kaže Anđić za “Pobjedu”.
U “Pobjedi” ističu da, iako nijesu uspjeli da dobiju tačan broj priznatih obrazovnih isprava ove škole, izvjesno je da Ministarstvo ne može da dokaže ko je od vlasnika diploma studirao u Beogradu, a ko je diplomu dobio polažući, ako se to tako može nazvati, ispite u Baru. Visoka škola za poslovne studije ima licencu svoje matične zemlje, a sve diplome koje dolaze u Crnu Goru imaju njen pečat.
Beogradska poslovna škola – BPŠ - ima pet akreditovanih studijskih programa: poslovna informatika i elektronski biznis, menadžment, finansije, računovodstvo i bankarstvo, marketing i trgovina, porezi i carine.
Misija škole je “aplikacija novih veština, znanja i sposobnosti u cilju aktivnog uključenja diplomiranih studenata u privredne tokove, školovanje budućih stručnjaka sa liderskim i preduzetničkim sposobnostima u skladu sa potrebama okruženja, obrazovanje kadrova koje se bazira na sintezi teorijskog znanja i praktičnog iskustva sa ciljem da se što brže i lakše uvedu u poslovne procese”.
U pravilima škole, koja se mogu naći na njihovom internet sajtu – (adresa sajta je takođe dio zapisnika o inspekcijskom nadzoru) student je “dužan da poštuje pravila koje propiše BPŠ – da posećuje predavanja, učestvuje u auditivnim i laboratorijskim vežbama, studijskim raspravama i konsultacijama, da učestvuje u praktičnoj nastavi, obavlja stručnu praksu, radi seminarske radove i da ispunjava druge obaveze utvrđene Nastavnim planom i programom i Statutom škole”.
Koja od ovih pravila važe za studente u Baru? Odgovor je u zapisniku glavnog prosvjetnog inspektora Miomira Anđića.
Ministarstvo prosvjete i nauke, odnosno njegov ENIK centar, čiji je posao da provjerava i izdaje rješenja o priznavanju inostranih obrazovnih isprava, radi “po papirima”. Onamo gdje stoji pečat licencirane ustanove, oni su u obavezi da izdaju rješenje o priznavanju. Najviše diploma, koje dobija ENIK centar, dolazi iz Srbije. Ne tako davno, “Pobjeda” je objavila podatak da je Ministarstvo prosvjete, odnosno ENIK centar, zatrpan zahtjevima za priznavanje diploma sa Kosova iz Leposavića, Zubinog potoka, Prizrena, Blaca, Kosovske Mitrovice…
“To što se dešavalo sa Poslovnom školom u Baru prosto je nevjerovatno. Ta ustanova nikada nije registrovana u Crnoj Gori, ali je vrlo uspješno ‘štancovala’ diplome koje su naše nadležne institucije priznavale. Doduše, te su isprave imale pečat matične ustanove u Beogradu, koja ima licencu, tako da su zadovoljavale formalni uslov da budu priznate. A iza te obrazovne isprave ‘krila’ su se predavanja vikendom, od profesora koji su odavno penzionisani, na što sam nekoliko puta upozoravao”, kaže prof. dr Radenko Pejović, predsjednik Savjeta za visoko obrazovanje”. Ovo upozorenje Pobjeda je objavila 10. novembra 2009. godine.
EVO NAMA TURISTA NA DVA TOČKA!
 Ministarstvo turizma i Nacionalna turistička organizacija Crne Gore dodijelili su juče u Baru prvi put sertifikate standarda kvaliteta i usluge “bed end bike” za smještajne kapacitete prilagođene boravku biciklista. Taj standard je veoma bitan, kažu turistički poslenici, jer se javlja za izuzetno brojnu ciljnu grupu turista - ljubitelja svih vrsta biciklizma, kojih je više od 100.000 registrovano samo u Njemačkoj.
Akcentujući da su taj projekat Ministarstvo i NTO stavili u sam vrh svojih prioriteta, direktor NTO Saša Radović dodao je da, zbog mobilnosti ove ciljne grupe turista, cijelu Crnu Goru treba doživjeti kao veliki “bed end bike” hotel i da se prevashodno vodi računa o očuvanju kvaliteta usluge tih turista.
“Riječ je o edukovanim i dinamičnim ljudima, sa izraženom sviješću da istražuju lokalnu kuhinju i prirodu, koji u prosjeku troše od 80 do 100 eura, daleko više od prosječnog turiste. Objekata sa ovim sertifikatom samo u Njemačkoj ima preko 6.000, a mogu ga dobiti i mali smještaji i hoteli sa pet zvjezdica”, rekao je Radović.
On je potom uručio sertifikate predstavnicima ukupno 17 objekata u sjevernom i centralnom regionu Crne Gore koji su ispunili proceduru dobijanja te specifične kategorije za smještaj. Kako je juče najavljeno, slijedi prezentacija standarda primorskim  hotelima.
SRUŠEN PLANINARSKI DOM
 U Gornjim Podima inspektori Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine juče su srušili Planinarski dom, koji je, kako je saopšteno, bespravno podignut na opštinskom zemljištu. Rušenje moguće da i ne bi izazvalo toliko pažnje, da investitori objekta nijesu mnogi ugledni Barani, te da izlivanju ploče nije prisustvovao sam opštinski vrh.
Kako su potvrdili neki od inicijatora izgradnje, posljednji put ovdje su za 1. maj boravili opštinski funkcioneri, pa je tim i veće iznenađenje kako je izdat nalog za rušenje. Mještani tvrde da su od Agencije za investicije i imovinu Opštine Bar prošle godine dobili obavijest da parcela na kojoj se dom gradio pripada Opštini, a ne privatnim licima, te da ta nepokretnost nije zahvaćena planskim dokumentima. Istina, nijesu se, kako kažu, kasnije obratili nadležnom ministarstvu, ali su imali prećutnu podršku iz Opštine i vrha vladajuće koalicije, koji su sa bocom ili nekom drugom donacijom, primjera radi cementom, bili ovdje. Istina, ovih dana, kada je rješenje polako pisano, i dok je putovalo od Podgorice, izgubili su se u vidu magle, i nije ih bilo. Oni su se izgubili, ali su zato na scenu stupili neki visoki bivši funkcioneri MUP-a koji su imali moć da narede rušenje objekta, u koji je, kako tvrde oni koji su ulagali, do sada uloženo preko 20.000 eura.
Povodom ovog rušenja oglasila se i NVO Stari grad - Stari Bar, koja je bila u kontaktu sa državljanima iz Francuske koji su imali namjeru da ovdje ulažu da bi ovaj prostor oplemenili. “Razočarani smo postukom nadležnog ministarstva, jer nije bilo potrebe za rušenjem Planinarskog doma, ako se zna koliko na području opštine Bar ima mnogo nelegalno izgrađenih objekata” - navedeno je u saopštenju barske NVO.
Prilikom rušenja objekta na planini Lisinj, osim policije i nikšićke firme koja je bila zadužena za rušenje, nije bilo nikog od građana koji su pokrenuli akciju. Oni tvrde da nijesu htjeli da izazovu probleme, a neki od njih koji su ulagali u gradnju Planinarskog doma, a bilo ih je 42, tvrde da se zna ko je rušio zidove objekta na početku radova, te da ih je o tome obavijestio jedan od mještana, ali da u policiji nije bilo interesovanja da se ti ljudi ispitaju. Istina, sa jednim od građana, inicijatora projekta, obavljen je razgovor u PJ policije Bar, gdje mu je uzeta izjava, i on je detaljno opisao sve što se izdešavalo nakon početka izgranje doma.
“Iz objekta u izgradnji otuđena je kamionska cerada, polomljeno je dvoje eloksiranih vrata i jedan prozor, koji su ne ugrađeni odloženi u objektu. Polomljeno je 60 komada crijepa, rasječeno i uništeno 35 džakova cementa, te sa zida objekta skinuta i odnesena državna zastava Crne Gore. Sve je to policija znala, ali su nas, na žalost, samo uputili da se obratimo nadležnim institucijama. Dok smo mi bilo korektni, tamo su se dešavala čuda. Ploča je srušena, a vozilo ‘lada’ uništeno. Mislili smo da će nadležni organi pronaći izvršioce koji su dom rušili, i prije današnjeg dolaska službe koju je angažovalo ministarstvo za te potrebe. Nije teško zaključiti da su oni imali podršku. Zato, idemo dalje i žalićemo se dok ne dokažemo da ovo nije bio način, iako smo mi propustili da se obratimo nadležnom ministarstvu. Treba se vratiti i reći koliko je samo kuća uz obalu podignuto bespravno. Mi ćemo se žaliti, i objelodaniti sva imena koja su nam prećutno odobrila izgadnju ovog doma, kao i ljudi kojima je gradnja smetala” - kaže Andrija Markolović, koji je saslušavan u Područnoj jedinici policije, a koji je jedan od inicijatora građenje  Planinarskog doma na Lisinju.
BIJELI PAUN IZ “RUŽE VJETROVA”
MUNDIJAL I NA TOTALU
 Kablovski operater “Total Montenegro” i Radio-televizija Crne Gore izašli su u susret zahtjevu građana i postigli dogovor, tako da će se prenosi fudbalskih utakmica sa Svjetskog prvenstva koje je juče počelo u Južnoafričkoj Republici, moći gledati i preko tog kablovskog sistema.
“Zbog zahtjeva građana postigli smo dogovor, tako da će se na jednom našem kanalu emitovati i II program Radio-televizije Crne Gore, zavisno od toga na kojem se emituju prenosi sa Mundijala. Novost je i to da će nakon Mundijala i program RTCG ostati u osnovnom paketu Totala”, kazala je Tanja Tatomirović iz beogradske centrale “Totala”.
Pošto program RTCG nije vidljiv u svim krajevima Crne Gore, a “Total Montenegro” je kablovski operater koji je, zbog svojih tehničkih karakteristika, jedini dostupan u svim krajevima, pojavila se ideja da “Total” napokon izvrši svoju obavezu i u svoj paket uvrsti program RTCG i da se na taj način riješi i problem praćenja prenosa sa Mundijala. Iz Agencije za radio-difuziju je “Totalu” skrenuta pažnja na zakonsku obavezu da mora imati taj program u svom paketu. Tatomirović je kazala da će u toku Mundijala program RTCG biti vidljiv samo u Crnoj Gori, jer je taj medij platio prava prenosa samo za  matičnu državu.
SLAVILI, PA SLIJEDE ISPITI
 Školska 2009/2010. godina juče je i zvanično završena. Po školskom kalendaru, 12. juna počinje ljetnji raspust koji će trajati do kraja avgusta. Školsko zvonce ponovo će se oglasiti početkom septembra, kada će se na okupu naći više od 110.000 osnovaca i srednjoškolaca.
Posljednji radni dan sada već prošle školske godine završio se u barskoj Gimnaziji trubačima i višesatnom muzikom ispred ovog školskog objekta. Nakon slavlja, mnoge čekaju obaveze. Polumaturanti treba da se upišu u srednju školu, a maturanti da polože maturski, odnosno završni ispit. I jedno i drugo počinje u ponedjeljak, 14. juna.
SIMIĆ U “LOVĆENU”
 Najveće pojačanje “Lovćena” u sezoni koja slijedi biće osamnaestogodišnji čuvar mreže iz Bara Nebojša Simić, jedan od najtalentovanijih golmana na ovim prostorima. Nebojša je sin proslavljenog golmana “Mornara” iz osamdesetih i devedesetih – Gorana.
POLAGANJA ZA DŽIJU-DŽICU KATEGORIJE
 U sali OŠ “Blažo Jokov Orlandić” džiju-džicu klub “Mornar” organizovao je jedno od dva godišnja polaganja za kategorije u ovom sportu. Članovi žirija su bili predsjednik Džiju-džicu saveza Crne Gore Nikola Ašanin, trener državne reprezentacije Ranko Vukotić i selektor reprezentacije Miloš Ašanin.
Klub postoji od 2007. godine, a inicijator njegovog osnivanja je Saša Boltić, nosilac titule majstora i crnog pojasa treći dan u karateu i majstor, crni pojas - prvi dan za džiju-džicu. “’Mornar’ jeste mlad klub, jer u ovom sportu rezultati dolaze tek nakon pet i više godina, ali iza nas stoji uspješna sezona, što se tiče takmičarskog dijela. Prošle godine smo na međunarodnim i domaćim turnirima osvojili deset medalja. Od toga su pet bile zlatne, tri srebrne i dvije bronzane. Ove godine smo učestvovali na Državnom prvenstvu Crne Gore sa četrnaest učesnika i vratili se sa četrnaest medalja. Klub se sam finansira, iako smo prijavljeni na opštinski budžet, ali nas je potpora zaobišla, međutim, zbog ovih mladih ljudi ne treba se žaliti. Najmlađi takmičari su mi i favoriti za budućnost, a izdvojio bih samo Petra Jovanovića, te Jovana Milića i Miloša Devića. Posebno mi je drago što ima ljudi koji ovdje dolaze rekreativno. Jedan od njih je i Duško Vujović (47), koji i uči i napreduje, a nije u takmičarskoj ekipi”, ističe Boltić.
|
