|
OTVORENE KOVERTE SA PROJEKTIMA NVO
Opštinska komisija za raspodjelu sredstava za projekte nevladinih organizacija, kojom predsjedava potpredsjednik Opštine Dragan Simović, danas je održala drugu sjednicu na kojoj su otvorene koverte sa prijedlozima projekata pristiglih na konkurs.
Na sjednici je, takođe, utvrđen način na koji će projekti biti ocjenjivani, kao i metodologija vrednovanja programa nevladinih organizacija sa posebnim statusom.
Ove godine NVO su prijavile na konkurs 63 projekta, a komisija će, nakon analize i utvrđivanja usklađenosti sa prioritetima i potrebama lokalne zajednice, odrediti koji od njih će dobiti sredstva i u kolikom iznosu. Budžetom Opštine Bar za 2010. godinu opredijeljeno je 70.000 eura za podršku projektima i programima nevladinih organizacija. Četvrtina tog iznosa, odnosno 17.500 eura, namijenjeno je nevladinim organizacijama sa posebnim statusom, a sa preostalih 52.500 eura biće podržani projekti ostalih NVO.
SAOPŠTENJE I PODSMIJEH PRIVREDNIKA
I TURISTIČKIH RADNIKA
Saopštenje sa sastanka Koordinacionog tijela za pripremu i praćenje turističke sezone, kojim predsjedava predsjednik opštine Bar Žarko Pavićević, sa treće redovne sjednice na kojoj je analizirano trenutno stanje i realizovane aktivnosti u okviru Akcionog plana za pripremu turističke sezone, naišlo je na podsmjeh privrednika i turističkih poslenika. Iz saopštenja, za koje je manje važno ko ga ja sastavljao, da li sam Pavićević koji je predsjedavao, ili potpredsjednik Opštine Dragan Simović, koji je i predsjednik Izvršnog odbora Turističke organizacije Bar, boljim poznavaocima prilika u turizmu čini se da se olako prešlo preko činjenice u kakvom je zapravo stanju barska rivijera u svom većem dijelu dočekala ovogodišnju turističku sezonu.
Teško je povjerovati da su i oni koji su čuli zaključke nakon sastanka povjerovali u konstataciju da je, “uprkos nepovoljnim vremenskim uslovima, konstatovano da je početak turističke sezone na očekivanom nivou”. Takođe, i da je “turista u ovom trenutku manje nego u istom periodu prošle godine, ali je za prva četiri mjeseca ostvaren mnogo veći broj noćenja, dok je u nekim hotelsko-turističkim preduzećima, kao što su HTP ‘Trend-Korali’ i ‘Atlas hotels group’, posjećenost mnogo bolja nego prethodne godine”.
Ne znamo na šta se u saopštenju tačno mislilo, ali prve turističke analize donose zanimljive parametre. Prema najnovijem izvještaju TO, na barskoj rivijeri trenutno boravi 5.700 gostiju, odnosno sedam odsto manje nego prošle godine. Ono što je, možda, zanimljivo reći je da se povećao trend rasta posjete u privatnom smještaju u odnosu na prethodnu sezonu oko 16 odsto. U hotelskom smještaju je manje gostiju za čak 19 procenata, što ukazuje na činjenicu da su nam prvi gosti oni sa slabijom platežnom moći, usmjereni na odmor u privatnom smještaju. Toliko o tome koliko se može govoriti o boljoj posjećenosti.
Ako bacimo pogled na samo jedan dio barske rivijere, koji u svom najljepšem izdanju najbolje dočaravaju fotografije snimljene ovih dana na samom ulazu u Bar, u dijelu najposjećenijeg kupališta, Šušanjske plaže, zaključak tijela, odnosno “generalna ocjena da je na području opštine ove godine sve bolje pripremljeno za dolazak turista, od komunalne infrastrukture do hotela, restorana i plaža”, dovoljno govori o površnosti i lakoći kojom čelnici barskog turizma hoće da proglase uspješnom sezonu koja i ne nudi tako puno.
Treći zaključak je opet priča za sebe. Naime, Pavićević je istakao da će i ove sezone sve inspekcijske službe koordinirano djelovati kako bi eventualni problemi bili što brže rješavani na zadovoljstvo svih, i građana i turista. Međutim, očekivalo se da kaže da na području opštine Bar trenutno djeluje i ubira dažbine (i neka, treba tako), ni manje, ni više, nego desetak republičkih i barska Komunalna policija. One koje inspektori svakodnevno kontrolišu objašnjavaju da rade nesinhronizovano i svakog dana im od sedam do osam inspektora uđe u objekte, i to uglavnom, u nekih 90 odsto slučajeva, u one koji imaju urednu dokumentaciju. Valjda im je, kažu poznavaoci prilika, tamo lakše doći do planiranog procenta kontrole.
Ne stoji, čini se, Pavićevićeva konstatacija: “koordiniranim radom svih inspekcijskih službi i ove godine nastojaćemo da omogućimo nesmetano odvijanje turističke sezone i brzo rješavanje eventualnih problema. Pozitivno iskustvo iz prethodne sezone nam je dokaz da se samo timskim radom mogu postići dobri rezultati”. Ne bi se reklo da taj timski rad djeluje kad je u pitanju naplata boravišne taske, o čemu nema ni riječi u saopštenju.
Na osnovu svega, čini nam se da nije vrijeme za neku veliku hvalu, a tako kažu i trgovci i ugostitelji, koji ponavljaju “nema tog majstora koji može opstati u sezoni koja traje mjesec do mjesec i po dana”.
Nećemo, naravno, reći da Simović i Pavićević obmanjuju javnost, ali moramo istaći da je velika razlika između onoga što se čuje na sastancima i onoga što se javnosti servira. Zato ih pozivamo da malo izađu iz luksuznih ugostiteljskih objekata u centru, i prošetaju se gradom, posebno bivšim auto-kampom na Žukotrlici, ali da pri tom ne oblače odijela, jer ih kući neće vratiti tako sjajna i čista. Iz ovih lokala u kojima trenutno borave, bijedu okolo teško mogu dobro da vide.
O DIREKTORIMA, POTOMCIMA I ŽELJEZNICI
Željeznička infrastruktura Crne Gore po mnogo čemu, a posebno po načinu zapošljavanja, u posljednje vrijeme sve više liči na porodičnu kompaniju, pa zlobnici tvrde da bi komotno mogla da se zove “pruge Franovići”, iako njen izvršni direktor tvrdi da je sve po zakonu.
U državnoj kompaniji, koja je prošlu godinu završila sa tri miliona eura gubitka i prije toga otpustila 300 ljudi tehnološkog viška, direktori jedan drugome postavljaju djecu na rukovodeće pozicije, ne mareći za eventualnu reakciju države. Nakon čudnih konkursa, prvo je prije nekoliko mjeseci u kompaniju čije je gotovo sve farbarske radove izvela firma brata predsjednika Odbora direktora Zarije Franovića, zvanično zaposlen njegov sin Miloš Franović.
Kada je propao pokušaj da se mlađi Franović odmah postavi za drugog čovjeka finansija, jer su se na konkurs javili i iskusni kandidati iz kompanije, krenulo se zaobilaznim putem. Raspisan je konkurs za prijem na određeno vrijeme samostalnog referenta za finansijsku operativu. Na konkurs se javlja mlađi Franović, a stariji mu daje rješenje na neodređeno i to na mjesto “šef odjeljenja u ŽICG - sektor za finansije - služba za finansijske poslove - odjeljenje kamionsko-carinskog terminala Bar”.
Zaposleni tvrde da je to bilo samo pokriće i da je mlađi Franović desna ruka direktorice finansija Zorice Bešović. Da bi ta providna scenografija dobila malo smisla, nedavno je na zahtjev direktorice Bešović mlađi Franović postavljen na mjesto njenog zamjenika i dobija novo rješenje, koje znači i novu platu. Prije toga je njena kćerka Tamara Todorović postavljena za rukovodioca Sektora za zaštitu životne sredine koji je tada “formiran”. Iako je izgleda riječ o “organizovanom” nepotizmu, to kao da niko ne primjećuje; ni izvršni direktor ŽICG koji bi trebalo da drži sve konce u rukama, ni Inspekcija rada, ni Komisija za konflikt interesa.
Izvršni direktor ŽICG Brano Filipović samo je slegnuo ramenima na pitanje je li nepotizam to što njegove kolege postavljaju svoju djecu na rukovodeće pozicije. “Mogu samo da kažem da je sistematizacijom predviđeno mjesto zamjenika finansijskog direktora i da kandidat koji je izabran na prijedlog direktorice Bešović ispunjava uslove. Je li to nepotizam, ja ne želim da komentarišem”, rekao je Filipović “Vijestima” ove sedmice.
Na pitanje je li mlađem Franoviću prilikom postavljanja na odgovornu poziciju bilo preporuka ili smetnja to što mu je otac predsjednik kompanije, Filipović objašnjava da po važećem Zakonu o sukobu interesa tu nema nikakvih smetnji “jer je to zamjenik direktora finansija i nema ovlašćenja kao direktor”.
Kada je riječ o postavljanju Tamare Todorović na čelo Sektora za zaštitu životne sredine, Filipović je rekao da se na konkurs prijavila samo ona i da je ispunjavala sve uslove, iako je kćerka direktorice finansija. “Naglasio bih da je i to bilo prije mog dolaska, ne ograđujući se, jer bih ukazao da je to u suprotnosti sa Zakonom o radu i da ne ispunjava uslove”, tvrdi Filipović izbjegavajući da kaže je li to nepotizam. On je rekao da Todorović, koja je biolog po struci, ima pune ruke posla. “Agencija za zaštitu životne sredine nam je uputila toliko dopisa. Mi moramo da ispunimo tolike kriterijume posebno pri povlačenju kredita od evropskih banaka. Tu su ekološke saglasnosti jedan od uslova, jer znamo da u pragovima ima nekih materija sa kojima se mora specijalno postupati”, kaže Filipović. On je prećutao pitanje kako se onda gomila takvih pragova nedavno na neobjašnjen način zapalila na stanici u Podgorici.
Filipović je negirao da je nedavno i treći direktor iz ŽICG “zaposlio” svoje dijete u firmi.
Prema informacijama “Vijesti”, ugovor o djelu između ŽICG i Mirka Milutinovića, sina direktorice pravnog sektora Branke Milutinović, umjesto izvršnog direktora Filipovića potpisao je predsjednik kompanije Franović. Filipović je to negirao. “To nije naš radnik i koliko ja imam informaciju to lice nije zaposleno. Kod nas nema ni ugovor o djelu, niti je radio kod nas. Kada je riječ o rješenjima iz rada i radnih odnosa, ja ih lično potpisujem”, rekao je Filipović.
U Ministarstvu rada su na pitanje “Vijesti” - je li po zakonu da direktori u državnoj kompaniji zapošljavaju svoju djecu na rukovodeće pozicije, odgovorili najavom da će “Inspekcija rada izvršiti nadzor i utvrditi činjenično stanje”.
“Vođenje poslovne politike u isključivoj je nadležnosti poslodavca. Dakle zapošljavanje i utvrđivanje uslova koje moraju da ispunjavaju potrebni kadrovi u preduzeću uređuje se aktom poslodavca i poslodavac je dužan da se pridržava tog akta. U konkretnom slučaju treba provjeriti da li se poslodavac pridržava svog akta o sistematizaciji. Vaše pitanje može da bude inicijativa za vršenje inspekcijskog nadzora, pa će Inspekcija rada u dijelu svojih nadležnosti izvršiti nadzor i utvrditi činjenično stanje”, piše u odgovoru koji je potpisala Anka Stojković, pomoćnik ministra.
Predsjednik Komisije za sprečavanje konflikta interesa Slobodan Leković rekao je da zakon koji definiše ovu oblast nije precizno prepoznao pojmove nepotizam i kronizam. “Ovdje po tom zakonu nema sukoba interesa, jer Franović u Željeznici nije javni funkcioner i tamo ga nije postavila Vlada. Kada je riječ o nepotizmu i takvom zapošljavanju, treba vidjeti kako je to regulisano drugim zakonima, kao što je Zakon o privrednim društvima i aktima te kompanije”, rekao je Leković.
Franović i sin nijesu jedini rođaci u Željezničkoj infrastrukturi, jer je tu i Franovićev sinovac Cvetko koji, kako kaže Filipović, ima srednju poljoprivrednu školu i radi u Sektoru za finansije.
Filipović je na pitanje čime se to povrtlar može baviti u sektoru finansija odgovorio da je konkursom tražena srednja stručna sprema i da on u tom smislu ispunjava uslov. Cvetko Franović je donedavno, osim posla u finansijama, imao još jedno zaduženje - vozio je službeni crni “pasat” kojim porodica Franović dolazi na posao u Podgoricu iz Bara. Nakon nedavnog pisanja “Vijesti” o nepotizmu u Infrastrukturi, Cvetko je oslobođen te obaveze, jer je zaposlen vozač.
UKINUT PRITVOR PETORKI IZ LUKE
Kao što je to Bar Info juče prvi u našoj zemlji objavio, predsjednik specijalizovanog vijeća Višeg suda sudija Slavka Vukčević prihvatila je prijedlog advokata Dušana Lukšića i ukinula pritvor bivšem direktoru Luke Bar Miodragu V. Gvozdenoviću, u kojem se nalazio skoro dvije godine, odnosno od početka oktobra 2008. godine. Pritvor je ukinut i bivšoj finansijskoj direktorici Izabeli D. Todorović, Zoranu V. Ostojiću, Aleksandru Đ. Lukiću i Slavici J. Jović. Zamjenik specijalnog tužioca Mira Samardžić prije odluke suda, kako je kazala, principijelno se protivila prijedlogu za ukidanje pritvora.
Kada je juče na kraju glavnog pretresa održanog u Višem sudu u Podgorici, sudija Vukčević saopštila odluku o ukidanju pritvora okrivljenima, u sudnici je nastala euforija - aplauzi, glasni povici oduševljenja, suze i gromoglasan aplauz!
Tražeći da se optuženi brane sa slobode u daljem nastavku postupka, Dušan Lukšić je kazao da pritvor Gvozdenoviću više nema svrhe, kao i da je neizvjesno koliko će sudski postupak još da traje. On smatra da se primjenom novog Zakonika u krivičnom postupku dovodi u pitanje i postojanje samog krivičnog djela koje se stavlja na teret Gvozdenoviću.
“Inspektorke Poreske uprave Rajka Božović i Gordana Pejović su bile u kontroli poslovanja Luke Bar i sačinile zapisnik. Prema njihovom izvještaju, razlika između obaveza Luke je oko 1,3 miliona eura, zbog neisplaćenih obaveza prema državi”, navela je predstavnica Poreske uprave Anka Merdović.
MANS TRAŽI PRIJAVE PROTIV “KALAMPERA”
I ONIH KOJI SU IM POMAGALI
MANS je juče pozvao vrhovnog državnog tužioca, Ranku Čarapić i direktora Uprave policije Veselina Veljovića da bez odlaganja procesuiraju krivičnu prijavu protiv Emina Kalamperovića i firme “Kalamper” koju im je podnio krajem prošlog mjeseca, ali i pokrenu pitanje odgovornosti svih javnih funkcionera koji su omogućili Kalamperoviću da krši zakone i državne propise.
“Posljednje izjave Emina Kalamperovića u kojima on otvoreno priznaje da je njegova kompanija nelegalno gradila luksuzni stambeni kompleks ‘Vista’ nadomak Bara, upućuju na zaključak da kompanija ‘Kalamper’ uživa takvu zaštitu državnih institucija, da Kalamperović može sebi da priušti da se otvoreno u lice smije zakonima i propisima ove države”, kaže se u saopštenju koje potpisuje Dejan Milovac, programski direktor za urbanizam te NVO.
On podsjeća da tako Kalamperović već dvije sedmice najavljuje da će dozvole za objekte koje gradi više od tri godine, dobiti do kraja baš te sedmice. “I naglašava da je poslovanje njegove kompanije bilo legalno ‘onoliko koliko su okolnosti dozvoljavale i koliko je to bilo moguće’. Kršenje zakona opravdava činjenicom da voli Crnu Goru i Bar, da njegov projekat promoviše državu kao investicionu destinaciju, da će od ‘Viste’ koristi imati lokalna zajednica, iako se radi o gomili skupih vila i stanova čijom će prodajom profitirati samo Kalamperović i sa njime povezana lica”, podsjeća Milovac.
On kaže da su dokazi protiv firme “Kalamper” brojni, sasvim jasni i neoborivi, a za konačno procesuiranje slučaja pred državnim organima će biti potrebno samo malo više lične hrabrosti i političke volje Čarapić i Veljovića. Ovakvo ponašanje Kalamperovića je, ocjenjuje on, pored očiglednih rođačko-partijskih veza i privilegija, direktan produkt prakse u urbanizmu koju već godinama njeguju kadrovi poput Branimira Gvozdenovića i Žarka Pavićevića.
“Predsjednik Opštine Bar je prvo godinama gledao kako nelegalno niču hiljade kvadrata kompleksa ‘Vista’, da bi nakon toga inicirao donošenje plana kojim je sve to legalizovano. Inspekcija Opštine Bar jesu zapečatile gradilište, ali zato Pavićević ‘nije ni trepnuo’ kada je firma ‘Kalamper’ skinula pečat njegove inspekcije i nastavila građenje objekta”, kaže Milovac i tvrdi da je kao “nagradu” za takvo ponašanje, Kalamperović dobio legalizaciju cijelog kompleksa.
MANS je, podsjeća Milovac, prije tri mjeseca inspekciji Ministarstva uređenja prostora prijavio nelegalne objekte Kalamperovića, od koje su dobili odgovor da jedan ima dozvolu, dok drugi “čekaju” na njeno donošenje. “Ovo je bilo sasvim zadovoljavajuće obrazloženje i za samog ministra Gvozdenovića, jer nakon toga njegova inspekcija više nije kontrolisala Kalamperovića. I zato ne čudi što se ‘strateški investitori’, poput Kalamperovića koji će zaposliti nezaposlene, prehraniti gladne i koji prije svega ‘vole’ Crnu Goru, ponašaju bahato, javno iznose neistine i uzimaju sebi za pravo da budu iznad zakona, a oni koji se usuđuju da ukažu na kršenje zakona i pozovu na odgovornost, etiketiraju kao izdajnici i strani špijuni i organizacije koje rade protiv interesa građana”, kaže Milovac.
DJELIMIČNO USVOJENI PRIGOVORI STEČAJNOG UPRAVNIKA
Stečajni sudija podgoričkog Privrednog suda Miodrag Anđelić uručio je juče radnicima barske “Primorke” rješenja kojim se djelimično usvajaju prigovori stečajnog upravnika Žarka Ostojića na njihova prijavljena potraživanja. Barani su insistirali da im sudija usmeno objasni zašto kolektivno rješenje datira od 19. aprila tekuće godine, na šta je Anđelić naredio portiru da ne dozvoli radnicima da uđu u prostorije suda, da bi potom pozvao policiju. Nakon 10-ominutnog “natezanja sa suprotstavljenim stranama” Barani su izašli iz zgrade Suda, čime je spriječen veći incident.
“Portir i policajac Predrag Mirotić bili su korektni. Oni rade svoj posao i što im se kaže, nijesu nas vrijeđali, ni maltretirali. Ne bi bila bruka da su nas pohapsili, i zatvor je za ljude. Mnogo veća bruka je kako stečajni sudija pravi sprdnju od našeg slučaja. Odgovorno tvrdim da Anđelić šuruje sa stečajnim upravnikom i da presuđuje po direktivama stečajne mafije. Očito da se u Crnoj Gori isplati biti stečajni sudija i stečajni upravnik” - izjavio je “Danu” radnik “Primorke” Dževdet Begzić, objašnjavajući zašto je u trenucima uzavrele atmosfere zajedno sa kolegama izvikivao niz kvalifikacija i uvreda na račun “stečajnih”.
Njegov kolega Dragan Rondović ističe da je posljednje ročište kod sudije Anđelića održano 2. marta, a ne 19. aprila, kako piše u rješenju. “Stečajni sudija nam je tada obećao da će odluku donijeti do kraja marta, što nije ispoštovao. Da jeste, ne bi pobrkao datum održavanja ročišta. Zvali smo ga sigurno 10 puta, interesujući se kad ćemo dobiti rješenja. Prošlog mjeseca nam je rekao da su u principu gotova i da samo treba obaviti jezičke korekcije i ispraviti gramatičke greške. U utorak nam je rekao da još nijesu gotova, a sad vidimo da je odluka donijeta istog dana kad je po sudijinom doživljaju održano posljednje ročište” - naveo je Rondović.
Begzić tvrdi da je Anđelić pobrkao “Primorku” s nekim drugim slučajem “zato što je na svako naše ročište došao pijan”. “Redovno nam je prijetio kaznama i ponašao se krajnje nedolično za jednog sudiju. Anđelić sramoti profesiju i Privredni sud, u kojem definitivno rade časni ljudi. Kompletan sud je danas doveo u nezgodnu situaciju, a on se zatvorio u kancelariju, huškajući policiju na nas kao da smo kriminalci. Naša potraživanja kroz stečajni postupak nijesu sporna, tim prije što povjerioci imaju na raspolaganju 14,5 miliona eura stečajne mase, tako da nam ne pada na pamet da ih se odreknemo. Lično, neću da ostavim svoj novac tamo i radije ću ga pokloniti djeci sa posebnim potrebama” - kazao je Begzić, najavljujući da će se radnici u zakonskom roku od osam dana žaliti Apelacionom sudu.
Ukupna potraživanja 18 radnika “Primorke” su prvobitno iznosila nešto preko 250 hiljada eura, na ime neisplaćenih zarada, regresa i toplog obroka u periodu od 1. januara 2003. do 30. aprila 2008. godine. U toku sudskog procesa povjerioci su se podnescima odrekli oko 140 hiljada, da bi im, na osnovu juče uručenog rješenja, dodatno redukovano prijavljenih 110 hiljada eura potraživanja.
“Iskreno, od sudije Anđelića nijesmo ni očekivali korektnu presudu, već nam je bilo stalo da dobijemo rješenje kako bi se mogli žaliti višoj instanci. Prvo ročište u Privrednom sudu je zakazano punih devet mjeseci nakon intervencije Vesne Medenice i predsjednika suda Dragana Rakočevića. Anđelić prilikom donošenja rješenja nije uvažio kolektivni, niti ugovor o radu, a poziva se na vještaka koji nije prisustvovao zadnjim ročištima, iako je na prošlom ročištu najavio da će odluku donijeti bez vještačenja” - precizirao je Rondović.
Sudija Anđelić je juče uručio kolektivno rješenje za 17 radnika “Primorke”, dok je samo radnica Dragica Dragović dobila pojedinačno. Njene kolege smatraju da su u tom slučaju svima trebala biti dodijeljena pojedinačna rješenja. “Nema razloga zbog kojeg bi koleginica Dragović dobila posebno rješenje, tako da pretpostavljamo da je Anđelić zaboravio da je uvrsti u kolektivno, pa je bio prinuđen na takav potez” - naglasili su radnici.
PSI VELIKI PROBLEM
Psi lutalice u Baru već duže vrijeme predstavljaju veliki problem. Njihov broj svakim danom je sve veći, i slobodno se kreću gradom u čoporima. Svuda ih ima: u samom centru, na periferiji, kod bivšeg hotela “Agava” i slično, što sve više opterećuje stanovnike.
Ovaj problem je natjerao stanare zgrade u Ulici Branka Čalovića da upute peticiju nadležnim u Opštini, jer je situacija, kako tvrde, nepodnošljiva. Ne samo što se boje i djeca i građani, već, kako kažu, postoji velika opasnost od prenošenja bolesti i bjesnila.
“Tražimo da nadležni preduzmu nešto u vezi pasa lutalica, koji se kreću u čoporima u dijelu naše ulice, zatim u blizini Pionirskog parka oko bivšeg hotela ‘Agava’, kao i drugim ulicama. To je postalo toliko uznemirujuće da se ljudi, naročito žene i djeca, boje da izađu iz svojih zgrada. Ako nadležni ne vjeruju, neka dođu i vide šta se danima dešava oko ‘Agave’. Te životinje treba svakako zaštititi, ali prvo treba zaštititi ljude” - kažu stanari zgrade.
Prema njihovim riječima, psi se u posljednje vrijeme, valjda bježeći od velike vrućine, mogu naći čak i u ulazima zgrada ili okolini gdje se igraju djeca. “Veliki broj tih pasa je poludivlje. Ako neko hoće da ima psa, mora znati gdje mu je mjesto i na koji način ga može držati. Ne bi smjeli da čekamo da se nekom nešto dogodi, već preduzeti sve da do toga ne dođe” - smatraju stanari, koji su se obratili i Šinterskoj službi u Podgorici.
“Ne mogu nam pomoći. Odgovorili su nam da ne mogu pomoći, već da dolaze po pozivu Komunalne policije” - kažu stanari, koji ističu da će se obratiti peticijom i Komunalnom preduzeću i tražiti da se psi hitno uklone sa ulica.
OKONČAN PETI BSC CIKLUS
Svečanim uručenjem sertifikata najboljim učesnicima zvanično je okončan peti ciklus takmičenja za najbolji biznis plan u organizaciji “Business Start Up Centra Bar”. U ovom ciklusu bilo je prijavljeno 20 biznis planova koji su prošli dva kruga ocjenjivanja.
Najboljim takmičarima sertifikate je dodijelio potpredsjednik Opštine Bar Dragan Simović, koji je istakao da će Opština Bar i u narednom periodu nastaviti da stimuliše razvoj preduzetništva. On je, takođe, rekao da su uspješni projekti iz ove oblasti poput otvaranja Biznis inkubatora, prepoznati ne samo u Crnoj Gori, nego i u regionu.
Od ukupno 20 učesnika na konkursu za najbolji biznis plan, njih 13 je ostvarilo pravo da dobije kredit od NLB banke po izuzetno povoljnim uslovima. Pored toga, njima će biti omogućeno da besplatno registruju preduzeća i da koriste i druge usluge Biznis inkubatora. Pobjednik petog ciklusa za izbor naboljeg biznis plana je istaknuti barski košarkaš Ranko Čarapić sa idejom o osnivanju košarkaške akademije “Mediteran”. Osim njega, nagrađeni su i Toplica Stojiljković, Marjan Bevenja, Svetozar Masoničić, Marija Burić, Duško Vujović, Davor Mihailović, Danka Mirović, Almir Divanović, Snežana Čobić, Nikola Marković, Srđan Fatić i Gordana Mijović.
UTORAK I SRIJEDA NERADNI DANI
Neradni dani povodom Dana Državnosti Crne Gore biće utorak i srijeda, 13. i 14. jul, saopštilo je Ministarstvo rada i socijalnog staranja. Državni i organi lokalne samouprave, javne ustanove i preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa, dužni su da u praznične dane obezbijede vršenje poslova, čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posljedice za građane ili državu.
JEZERSKI VINSKI PUT
NVO Dani Skadarskog jezera ove godine pokreće još jednu ekološko-poljoprivrednu i turističku manifestaciju, pod nazivom “Vinski put Skadarskim jezerom”.
Direktor ove NVO Dragan Leković najavio je da se manifestacija održava u subotu, 10. jula, na Virpazaru. Program počinje u 9 sati, kada će na štandovima biti izloženi poljoprivredni proizvodi. Za 10 je zakazano svečano otvaranje i prigodni kulturno-umjetnički program. U 13 sati je otvaranje izložbe umjetničkih fotografija “Ljepote Crne Gore”. U 14 sati biće organizovan izlet po Skadarskom jezeru. Najavljeno je da će na brodu biti održana i konferencija za štampu. Pored kulturno-umjetničkog programa i izložbi, organizatori su najavili i sportske događaje. U planu je da se ova manifestacija organizuje na Rijeci Crnojevića, Plavnici, Murićima i Skadru.
Cilj manifestacije je, kažu organizatori, da se što više, bolje i civilizovanije afirmiše, valorizuje i prezentuje sveukupno bogatstvo jezera, zaštiti životna sredina, doprinese uređenju prostora i razvoja ekologije, poljoprivrede i turizma.
“VRSUTA” SE VRATILA IZ POLJSKE
Mlađa postava KUD “Vrsuta” do 14 godina učestvovala je od 1. do 5. jula na XIII međunarodnom festivalu folklora u poljskom gradu Jaročinu. Festival nije bio takmičarskog karaktera, a osim naših dječaka i djevojčica, učestvovala su i djeca iz Njemačke, Češke, Albanije, Litvanije i Slovacke. KUD “Vrsuta” se predstavio sa dvije koreografije – “Crna Gora” i “Vrsuta”.
IZLOŽBA KURILOVIĆA
Sjutra će u Zavičajnom muzeju biti otvorena izložba arhitektonskog opusa poznatog poljskog arhitekte Stefana Kurilovića, redovnog profesora na Tehničkom univerzitetu u Varšavi. Izložbu će otvoriti konzul, savjetnik i zamjenik ambasade Republike Poljske Radoslav Grk. Otvaranje je najavljeno za 21 sati.
Biće predstavljeno dvadesetak projekata i najznačajnijih arhitektonskih ostvarenja njegovog studija, koja se odnose na javne i poslovne zgrade, industrijske komplekse visokih tehnoloških performansi, eko parkove, rezidencije, porodične kuće i druge arhitektonske objekte za koje su dobijene brojne nagrade i priznanja.Izložba se održava u organizaciji Opštine Bar, Ambasade Republike Poljske, Kulturnog centra, Društva arhitekata Bara i Ulcinja. Izložba Stefana Kurilovića biće otvorena do 15. jula.
“MORNAROV” RASPAD SISTEMA
Fudbalski klub “Mornar” nalazi se u teškoj finansijskoj krizi. Nagovještaji da će igrači obustaviti rad dok im se ne isplate dugovanja, juče su se i ostvarili. Na popodnevnom treningu nije treniralo 14 igrača: Madžar, Masoničić, Aleksić, Petrović, Dopuđ, Marković, Dejan i Marko Nenezić, Rašović, Mirković, Tomašević, Vujačić, Bokan i Peričić. Atmosfera je u ekipi, reklo bi se, na veoma niskom nivou, a klub se nalazi na pragu totalnog kolapsa.
U ime igrača iskusni Aleksandar Madžar je poručio da igrači neće trenirati sve dok im se ne izmire dugovanja i ispune obećanja koja datiraju još od januara. On naglašava da ne samo da nisu izmirene plate za prvi dio prvenstva i opstanak u prvoligaškom društvu, već igrači na pragu novog šampionata ne znaju kakav im je status.
Podatak da su samo omladinci bili na treningu, a da su ostali bojkotovali rad zbog neisplaćenih dugovanja, dovoljno govori o trenutnom stanju u klubu. Igrači su izgubili strpljenje pošto su, kako neki od njih objašnjavaju, zaboravili kad su imali posljednju isplatu, a za to vrijeme od predsjednika kluba Pavićevića dobijali su stalno obećanja, tako da je ova obustava rada opomena čelnicima šta se sve može desiti.
“Mi smo dali sve od sebe u baražu, opstali u Prvoj ligi, i nije nam svejedno što plate kasne i što se već mjesecima stalno prolongiraju rokovi isplate. U baražu smo pokazali da imamo kvalitet, ali i da razumijemo probleme. Tražimo da nam se napokon isplate dugovanja i da startujemo od nule” - kazao je jedan od igrača koji nije želio da mu se spominje ime.
|