|
POSLJEDNJA VIJEST
Poznati sarajevski kantautor Kemal Monteno je u posljednjem trenutku otkazao nastup na Pristanskoj večeri. Umjesto njega, nastupiće Zoran Kalezić uz pratnju orkestra Omera Hodžića.
“LETU ŠTUKE” – OSJEĆAJ KAO OSAMDESETIH
I da “Letu štuke” nisu omiljeni ženin bend, sinoć bih bio u “Azzuru”, jer ih, od svih grupa nastalih nakon raspada velike zemlje, najviše cijenim. Očekivanja pred koncert su mi bila velika - nisam htio da to bude još samo jedna od mnogih svirki ovoga ljeta. I bio sam u pravu. Nije bila.
Odlična sarajevska petorka vratila je 200 prisutnih posjetilaca (perifernim) vremeplovom u vrijeme prije ružnih dešavanja, negdje u 1989/90. godinu, kad se u otvorenim baštama, restoranima, diskotekama i slično slušao samo r/n’roll, kad nagužene Grandove zvijezde nisu bile idoli desetinama mladih, i kad su se narodnjaci mogli čuti samo u getoiziranim objektima za radnike. Iz današnje poražavajuće distance ova priča izgleda nestvarna, ali “to” je nekad bilo upravo “to”, a “Štuke” su nas podsjetile kako je “to” nekad izgledalo.
Od prvog takta, negdje oko 11 uveče, pa do potonjeg, oko jedan, sviralo se muški, bez otklona ili rezervisanosti uobičajenih za ljetnje svirke. Dino Šaran i drugovi pokazali su zašto ih njihova publika izuzetno cijeni: sve je bilo tu, od gitarskih riffova, baladnih “’aj mo svi mobitele ili kao nekad upaljače u vis” dionica, do intelektualizovanih stihova i univerzalnih poruka koje u novonastalim balkanskim zemljama dobro razumiju.
Šaranova poetika nalazila je svoje mjesto u mraku ispod borova “Azzura”, a publika je to svesrdno i iz punih usta dokazivala, horski pjevajući “zadate dionice”. Bila je to skupina ljudi za stolovima i ispred bine koja, kako reče jedan od prisutnih, “nikad neće vadit’ pištolje, nit’ se pobiti”.
Bend je odlično funkcionisao, a opšti utisak usviranosti i opuštajuće atmosfere nijesu pokvarili ni neugodni “ispadi” razglasa. Gitarista Dino Vatrenjak je slagao riffove kao tegle na stalažu, presjecajući ih jazz pasažima (suptilna „Poljubi je dok spava“), Slobodan Ćosić na klavijaturama bio često paralelni vokal, a ubitačna ritam sekcija Ostojić/Pervan tukla je i davala “vibe” plesnoj skupini koja se formirala za šank-stolovima ispred bine. Očekivano, najbolje i najviše se skakalo na “Pero Papacorder” i “Psycho”, svi su u glas pjevali “Sunce”, “Minimalizam” i naročito “Teslu”, a stiskali za ruku ili grlili, ko je koga imao, na “Sami” ili “Mjesto za dvoje”... Zahtjevna barska publika rijetko zove na bis, ali su sinoć Dino i drugovi još po jedan put morali odsvirati “Ulice”, “Pera Papacodera” i “Teslu”. Bilo je sve potaman da bi pojedini iz publike (a većina ih je bila iz kluba 35+) osjetili kao da ponovo imaju 19-20 godina, i kao da je “ono” vrijeme.
- “Eh, da je ovoga bar jednom neđeljno”, rekao mi je u toku koncerta jedan od relativno mlađih barskih muzičara.
- “Ma, i jednom mjesečno je dosta”, odgovorio sam ja.
* * *
Valja još jednu stvar istaći glede sinoćnjeg koncerta. Organizatori niza koncerata iz Ljetnje scene “Azzuro” napravili su press-legitimacije za sve novinare koji žele pratiti rock večeri u ovom objektu, a uz sve to ide i predusretljivost u vidu organizovanja intervjua sa muzičarima. Takve se praksa nije, za sve ove godine, sjetila niti jedna od institucija koje kod nas organizuju hepeninge na otvorenom. Ili zatvorenom.
DINO ŠARAN: NAS SLUŠAJU GLADNI
by Željko Milović
 Bar Info: U jednom od svojih tekstova nazvao sam Vas “post-
jugoslovenskom ‘Azrom’”, jel’ ti to odgovara, jel’ to to otprilike?
- Ne znam, ne volim ja nikakva poređenja. Ima zbilja toga u energiji samoj, u samoj svirci, ali mislim da je “Azra” bila duplo žešća nego mi, i nego ijedan bend danas koji svira. Druga su to bila vremena i druga vrsta poleta.
Bar Info: Mnogi mi ne bi oprostili da ne pitam najdirektnije – da li je pjesma “Tesla” hommage Tesli, Džoniju ili Tesli i Džoniju ujedno?
- To treće, Džoniju, Tesli i svim ljudima koji su posvetili život ideji i nisu kalkulisali sa metarijalnim blagodetima.
Bar Info: Znaš li - je li Džoni čuo pjesmu?
- Nemam pojma, nit me, pravo da ti kažem, interesuje. A volio bi’ da čuje, pa da vidim šta će reći, ali bi vjerovatno posrao i to, k’o sve drugo što je posr’o.
Bar Info: Svirka banda je proizašla iz punka i novog talasa, to se lako vidi. Ko je tu na koga uticao – ti na brata ili on na tebe (brat Adnan je vođa punk grupe “Skroz”)?
- Odmah da smo načisto, ja sam stariji, ja sam donosio ploče u kuću. I Đani (Pervan – bubnjar) i ja smo krenuli iz nekih punk pozicija. Punk je nastao negdje krajem sedamdesetih, kad smo počeli da se interesujemo za žene, a onda i za muziku da bi došli do tih žena. A danas žena niđe. Ostala je samo muzika.
Bar Info: Kompletan ex-YU prostor ujedinio se oko vas, ali je sve to ista vrsta ljudi. Imate specifičnu publiku, u svim državama sličnu.
- Naša publika je tipizirana, to je očigledno, to su ljudi koji dođu samo zbog muzike. Nisu neki usputni, ne volim “satelite” na koncertu.
Bar Info: Ne dolaze samo radi muzike, više su tu zbog tvojih stihova? Ja znam mnoge koji shvataju “Minimalizam” kao svoj način borbe i protesta.
- To jedino ako je razglas dobar, ako se išta razumije šta izlazi iz mene i mikrofona. Nije mi bitan kvantitet, nego kvalitet. Bitno mi je da ima pametnih ljudi u publici, da nema kloceva. A ta pjesma opisuje stanje stvari, nema tu borbe, nemo’š pjesmama poručit’ šta neko da radi. Ja mogu samo secirat’ stvari, a ljudi se mogu nać’ ili ne nać’. Muzika ne može promijeniti ništa specijalno. Ima ta linija ljudskosti, jer mi pjevamo o ljudskim stvarima, što je blisko svima. Sit gladnom ne vjeruje, a nas slušaju gladni.
Bar Info: Od logoa, do tvojih stihova, provijava ljevičarstvo...
- U mladosti si ljevičar, u zrelom dobu kad si nešto stek’o pa ga ‘oćeš sačuvat’, onda si desničar. Ja sam ti više neki umjereni centar. Imaš neke univerzalne ljudske vrijednosti, i ja se toga držim.
Bar Info: Kad se pomene sarajevska scena, zna se: na jednoj strani su bili “Valentino” i “Plavi orkestar”, a na ovoj drugoj “Pušenje” i “Elvis J”. Vi nastavljate tu urbaniju notu Sarajeva.
- New Primitivs je otvorio bolne tačke i dao prolaz pojavama koje su danas validne. Iz parodije je postala zbilja. Iz parodije na primitivizam otvorena je avionska pista iz koje je pravi primitivizam poletio i evoluirao u nešto drugo “urbano”. Od New Primitivsa do Real Primitivsa i “Urbana”, što kaže Rambo na zadnjem albumu.
 Bar Info: Vaša pjesma “Paranoja”, parodična i ironična, izvanredno je primljena čak i kod onih kojima je direktno posvećena, ljudima iz drugog muzičkog svijeta i načina razmišljanja.
- Pa to i jes’ pjesma za njih. Mi se trudimo da što više te ekipe privolimo na svoju stranu, uvijek kod nekih ljudi fali dlaka da pređu na drugu stranu. Ta pjesma fakat govori o tome kako se ođe ljudi ubijaju zbog međe, komada zemlje, ili metra drva.
Bar Info: Moram da priznam da ti taj narodnački vibrato fino stoji.
- Ih, sluš’o sam ja narodnjake, sve što je ljudsko nije mi strano. Što ću se ja gnušat’ narodnjaka, a imaš Bob Dylana koji je folk muzičar. Cio USA rock je krenuo od bluesera koji su isto narodnjaci – sevdalije, B.B.King i ostali.
Bar Info: Ko je dao ime bendu i zašto?
- Svi novinari to pitaju, a nemam ti ja pojma. Ne sjećam se kako se to desilo. Mogli smo se zvati “šećer s kavom”, ali ime nema specijalno značenje. Meni je ime interesantno zbog greške u padežu.
Bar Info: Kad se očekuje novi album?
- Na proljeće sljedeće godine, a u septembru ćemo izbaciti singl.
Bar Info: I na kraju, kako si zadovoljan nastupom, reakcijama...
- Reakcijama odlično, svirkom isto, gazda kafane odličan, to ti ja volim reć’ - gazda kafane, a ne k’o ovi moderni – organizator, ma sve je super. A što se tiče broja ljudi, čuo sam da je Haris Džinović isto bio sinoć, a to je jedna respektabilna konkurencija.
Bar Info: Dobro, ionako pare i od vas i od Harisa idu u Bosnu.
- E, ne, ove moje idu u Hrvatsku. Odma’ nakon ovih koncerata, odo’ ja na more u Hrvatsku, tamo ih potrošit’.
PAVIĆEVIĆ: U OKTOBRU NA ODMOR
 “Vijesti” su napravile serijal kratkih intervjua sa predsjednicima primorskih opština na temu gdje će ići na ljetovanje.
“Budući da je Bar primorski grad, za mene je nezamislivo da idem na odmor tokom turističke sezone kada imamo pune ruke posla. Na odmor ću, najvjerovatnije, ići početkom oktobra, i neću ići van Crne Gore. Rijetko imam priliku da odem na plažu. Od ovih vrućina se uglavnom odmaram uveče u nekim od barskih kafea sa lijepom baštom. Redovno pratim dešavanja na ‘Barskom ljetopisu’, kao i ostale manifestacije koje se organizuju u Baru. Kada sam u mogućnosti, pratim i festivalska dešavanja u ostalim primorskim gradovima”, kazao je Žarko Pavićević.
IZVIĐAČI I LJETI AKTIVNI
 Izviđači odreda “24. novembar” iz Bara i u periodu koji slijedi imaju pune ruke posla. Nakon uspješno realizovane regate na Skadarskom jezeru, intenzivirali su saradnju sa skautima iz Njemačke, koji će u Baru provesti deset dana. Projekat je nastavak dobrih kontakata sa skautima iz Ninberga, a koji su prije nekoliko godina sa njima sarađivali na projektu sanacije OŠ “Srbija” u Starom Baru.
I ovogodišnji boravak skauta u Baru biće iskorišćen za dogovor o saradnji na novim projektima, za šta su i inače zainteresovani i jedni i drugi izviđači. Prema riječima generalnog sekretara, Miodraga – Tanja Masoničića, barske izviđače uskoro očekuje još jedna međunarodna manifsstacija. Riječ je o slikarskoj likovnoj koloniji, koja već uveliko za važi projekat od velikog značaja, ali i zahtjeva poseban angažman. Ove godine, ističe Masoničić, očekuju značajniji broj  učesnika.
“LIKVIDATOR” U DODOŠIMA
 “Festival na drugoj strani”, koji je počeo prvog avgusta u Dodošima na Skadarskom jezeru, biće zaokružen večeras i sjutra veče muzičkim programom, u okviru koga će nastupiti nekoliko DJ-eva. Festival na drugoj strani” je zamišljen kao “multimedijalna ekološka manifestacija”, koja je u proteklih pet dana posjetiocima nudila razne sadržaje. Časovi joge, spremanje specijaliteta lokalne kuhinje, umjetničke i ekološke radionice, festival balonarstva, Basker fest, radionice salse, večeri logorske vatre - samo su neki od sadržaja.
Posjetioci su imali priliku da se svakoga dana zabave uz muziku mladih crnogorskih bendova. Nastupili su Podgoričani “Postmortem”, “Atomic Funky Cats”, “Richter”, “Fiction”, “Prestige” i “Jeni Blempro”, budvanski “The Goddamn”, “Likvidator” iz Bara, “Emily” iz Tivta, kao i sastavi “Off Duty”, “Gomila nesklada” i “Manitou” iz Nikšića.
NAŠI STARTOVALI POBJEDOM
Kadetsko košarkaško prvenstvo Evrope, 1. kolo
CRNA GORA - IZRAEL 81:71 (19:13,23:9, 19:22, 20:27)
Bar - Dvorana “Topolica”. Gledalaca: 1000.
CRNA GORA: Nišić 5, Vuković 1, Popović, Žižić 9, Vušović 1, Ivanović 25, Kovačević, Pajović 14, Perović 9, Đurović 6, Mrdak 2, Miković 9.
IZRAEL: Silajn, Kulešov 19, Solomon 10, Saron 2, Kislev 4, Aliza 1, Šraga, Levi 16, Menko 15, Kikus 2, Šovali, Sason 2.
 Izabranici Đorđija Pavićevića na pravi način su otvorili vrata izuzetno uspješno organizovanog Evropskog prvenstva u Baru.
Od samog starta, “crveni” su nametnuli žestok ritam, a preko raspoloženog kapitena Nikole Ivanovića lako su probijali zonu gostiju i prvi period riješili u svoju korist. Dobra odbrana u nastavku meča odnijela je prevagu u samom reketu, a uz dobrog kapitena razigrao se i talentovani Nikola Žižić, sasvim dovoljno da se do odmora dođe do najubjedljivije prednosti -42:22. Izraelci su preciznim šutevima sa distance uhvatili priključak u trećem i sredinom četvrtog perioda, ali nedovoljno za potpuni preokret. Domaći su slavili veliku pobjedu, koja ih je već nakon prvog kola znaćajno  približila cilju - opstanku u A diviziji.
Ostali rezultati:
“A” grupa - Italija - Njemačka 73:54
“A” grupa - Hrvatska - Srbija 69:64
“B” grupa - Danska - Grčka 55:53
“B” grupa - Francuska - Litvanija 66:46
“C” grupa - Bugarska - Poljska 79:53
“C” grupa - Španija - Letonija 65:32
“D” grupa - Turska - Rusija 71:50
|
