|
ZA NEKE IMA PARA, ZA NEKE NE
 Da se budžet u Opštini Bar ne puni očekivanom dinamikom - već se odavno zna, ali u moru primjera koji prijete da je dovedu do bankrota je i nemogućnost da isplati obaveze prema radnicima zaposlenim u javnim preduzećima i omogući im normalan život. Zaposleni u javnim preduzećima i u lokalnoj upravi prošle godine su primili samo 11 plata, ali je zato opština dala svojim radnicima zimnicu na ime plate, što u drugim preduzećima nijesu mogli. Ali, i pored toga, zaposleni u javnim preduzećima su koliko-toliko znali za neku redovnost primanja, koja su kasnila nekoliko dana nakon isplate opštinarima.
Tako je bilo i do skoro. Međutim, zaposleni u Opštini 17. juna su primili majsku platu, a, kada se očekivalo da to isto bude nakon nekoliko dana i u većini javnih preduzeća, “zaledila” ih je vijest da je opštinski račun blokiran. Zaposleni su dobili informacije da su pare potrošene na nešto drugo, te da je glavni krivac kašnjenju plata - višak radnika u Opštini. Može se reći da zaposleni u javnim preduzećima ovih dana s pravom negoduju, jer “za neke ima, za neke ne, a svi se hranimo sa istog mjesta”.
I dok zaposleni u javnim preduzećima traže zarađeno, predsjednik Opštine Žarko Pavićević sa saradnicima ovih dana naveliko broji prekomjerne. Zadatak koji je dobio od ministra finansija Igora Lukšića, naravno nakon održanih izbora, doveo ga je u nezgodnu situaciju, jer su lokalne uprave mahom punjene političkim kadrovima, a ne po stručnosti. Zapošljavanju po političkoj pripadnosti, kako sada stvari stoje, došao je kraj, ali je pitanje kako se osloboditi onih koji su u međuvremenu odradili politički posao. Ako ih pošalju na Biro rada, zna se da u skorijoj budućnosti za njih neće biti posla.
Ono što muči Pavićevića i njegov tim je kako utvrditi kriterijume po kojima će biti određeno kome da prestane radni odnos, ako se, naravno, izuzmu oni koji su pri kraju radnog vijeka i mogu u penziju ili će se dobrovoljno prijaviti kao višak.
U odgovoru na naše pitanje da li Opština Bar planira smanjenje broja radnika u organima javne uprave i javnim službama koje se finansiraju iz budžeta opštine u cilju donošenja plana ekonomskog oporavka, predsjednik Pavićević objašnjava da je na osnovu preporuka koje je uputila Vlada Crne Gore detaljno analizirana struktura i broj zaposlenih u organima lokalne uprave i javnim preduzećima u Baru.
 “Procijenjeno je da postoji mogućnost za smanjenjem ukupnog broja zaposlenih za 15 odsto. U Opštini Bar se sada priprema novi Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, koji će konkretno definisati broj i strukturu viška zaposlenih i predložiti kvalitetan socijalni program. I javna preduzeća su obavezna da do kraja jula pripreme novu sistematizaciju radnih mjesta” - kaže on i dodaje da će Vlada u saradnji sa Opštinom obezbijediti sredstva za isplatu otpremnina.
U barskoj lokalnoj upravi, nije nikakva tajna, broj zaposlenih se povećavao kako su održavani koji izbori. Svaki su značili novo dovođenje ljudi, a, prema našim informacijama, u vremenu otkad je Pavićević u fotelji prvog čovjeka, došlo se do brojke od oko 100 i oni su za njega danas veliki problem.
Prethodni predsjednik Opštine Anka Vojvodić je bila svela višak zaposlenih na veoma mali broj. Takođe, nije tajna ni da se veliki broj zaposlenih vode kao savjetnici i da ne dolaze na posao, jer nemaju gdje ni da sjede, a ne mogu ni da savjetuju one koji sami znaju više od njih. Ima i izmišljenih radnih mjesta, samo da bi se “kadrovi” mogli primiti u određenom trenutku. Bez obzira na obećanja da će biti otpremnina za sve, moramo podsjetiti da će višak zapošljavanja onih koje je odabrao DPS plaćati građani, naravno kroz opštinski budžet. Ne bi bilo loše ni kad bi se u Opštini malo pozabavili i potrošnjom, s obzirom na to da su službena kola, recimo, svakodnevno vidljiva pred određenim ugostiteljskim objektima, lokalima, parkinzima i slično. Vide to i zaposleni u preduzećima koji ne primaju platu, ali moraju da ćute - zasad. Do kada, najbolje oni znaju. Možda do sljedećeg mjeseca,  sljedeće plate, sljedećeg kašnjenja...
KOMUNALNA POLICIJA SAJTU BAR INFO – MJERENJE BUKE
 Zbog učestalih reagovanja građana Bara, a naročito Sutomora, Komunalna policija želi putem sajta Bar Info da obavijesti javnost o naporima koje sprovodi na kontroli buke u naseljenim područjima.
Za sve ugostiteljske objekte koji su prekoračili nivo buke predviđen Pravilnikom o graničnim vrijednostima nivoa buke u životnoj sredini, donijeta su rješenja da usklade nivo buke sa pomenutim pravilnikom, jer će se, u protivnom, protiv njih podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Ukoliko i nakon podnijete prekršajne prijave vlasnik ugostiteljskog objekta ne uskladi nivo buke sa Pravilnikom o graničnim vrijednostima nivoa buke u životnoj sredini, preduzeće se mjera zatvaranja ugostiteljskog objekta.
Pošto SO Bar nije donijela tzv. “kartu buke”, odnosno pravilnik o zonama u kojim je dozvoljena buka različite jačine, primjenjuje se preporuka Ministarstva zdravlja Crne Gore, u kojoj stoji da buka smije da bude samo smije na nivou tzv. “komunalne buke”. Ona u Sutomoru iznosi 80 dBA. Službenici Komunalne policije su u protekla četiri dana mjerila nivo buke u ugostiteljskim objektima (mjeri se dva puta po tri munuta) i zabilježili sljedeće nivoe:
01. jul
Caffe bar “Insomnia”
prvo mjerenje u 23h - minimalna vrijednost 72.80 dBA, maksimalna 79.90 dBA
drugo mjerenje u 00:30 - minimalna vrijednost 81.90 dBA, maksimalna 84.60 dBA
Caffe bar “AS”
prvo mjerenje u 23h - minimalna vrijednost 76.60 dBA, maksimalna 84.70 dBA
drugo mjerenje u 00:30 - minimalna vrijednost 84.60 dBA, maksimalna 89.20 dBA
Caffe bar “Caribia”
prvo mjerenje u 23h - minimalna vrijednost 83.40 dBA, maksimalna 87.60 dBA
drugo mjerenje u 00:30 - minimalna vrijednost 79.60 dBA, maksimalna 83.50 dBA
Caffe bar “Bahus”
prvo mjerenje u 23h - minimalna vrijednost 84.00 dBA, maksimalna 85.00 dBA
drugo mjerenje u 00:30 - minimalna vrijednost 81.70 dBA, maksimalna 86.40 dBA
Caffe bar “Puki”
prvo mjerenje u 23h - minimalna vrijednost 79.80 dBA, maksimalna 84.30 dBA
drugo mjerenje u 00:30 - minimalna vrijednost 76.40 dBA, maksimalna 89.60 dBA
Caffe bar “Grand”
prvo mjerenje u 23h - minimalna vrijednost 90.60 dBA, maksimalna 92.30 dBA
drugo mjerenje u 00:30 - minimalna vrijednost 76.20 dBA, maksimalna 83.60 dBA
Mjerenje komunalne buke posle jedan sat nakon ponoći, kada je ugašena muzika u svim ugostiteljskim objektima, iznosila je od 76.40 dBA minimalna vrijednost, dok je maksimalna iznosila 81.40 dBA.
02. jul
Caffe bar “Insomnia”
prvo mjerenje u 23:30 - minimalna vrijednost 77.10 dBA, maksimalna 83.40 dBA
drugo mjerenje u 00:40 - minimalna vrijednost 74.20 dBA, maksimalna 81.60 dBA
Caffe bar “AS”
prvo mjerenje u 23:30 - minimalna vrijednost 82.10 dBA, maksimalna 88.60 dBA
drugo mjerenje u 00:40 - minimalna vrijednost 78.60 dBA, maksimalna 81.20 dBA
Caffe bar “Caribia”
prvo mjerenje u 23:30 - minimalna vrijednost 89.60 dBA, maksimalna 98.20 dBA
drugo mjerenje u 00:40 - minimalna vrijednost 89.60 dBA, maksimalna 91.40 dBA
Caffe bar “Bahus”
prvo mjerenje u 23:30 - minimalna vrijednost 74.40 dBA, maksimalna 81.60 dBA
drugo mjerenje u 00:30 - minimalna vrijednost 76.20 dBA, maksimalna 81.40 dBA
Mjerenje komunalne buke posle jedan sat nakon ponoći, kada je ugašena muzika u svim ugostiteljskim objektima, iznosila je - 66.20 dBA minimalna vrijednost, dok je maksimalna iznosila 79.60 dBA.
03. jul
Caffe bar “Insomnia”
prvo mjerenje u 23:15 - minimalna vrijednost 76.80 dBA, maksimalna 82.10 dBA
drugo mjerenje u 00:30 - minimalna vrijednost 74.30 dBA, maksimalna 81.60 dBA
Caffe bar “AS”
prvo mjerenje u 23:15 - minimalna vrijednost 79.60 dBA, maksimalna 83.50 dBA
drugo mjerenje u 00:30 - minimalna vrijednost 72.10 dBA, maksimalna 80.40 dBA
Caffe bar “Caribia”
prvo mjerenje u 23:15 - minimalna vrijednost 79.60 dBA, maksimalna 88.00 dBA
drugo mjerenje u 00:30 - minimalna vrijednost 76.60 dBA, maksimalna 83.40 dBA
Caffe bar “Bahus”
prvo mjerenje u 23:15 - minimalna vrijednost 73.20 dBA, maksimalna 81.50 dBA
drugo mjerenje u 00:30 - minimalna vrijednost 79.10 dBA, maksimalna 87.40 dBA
Caffe bar “Puki”
prvo mjerenje u 23:15 - minimalna vrijednost 83.30 dBA, maksimalna 89.00 dBA
drugo mjerenje u 00:30 - minimalna vrijednost 81.60 dBA, maksimalna 90.10 dBA
Caffe bar “Grand”
prvo mjerenje u 23:15h - minimalna vrijednost 92.10 dBA, maksimalna 96.00 dBA
drugo mjerenje u 00:30 - minimalna vrijednost 81.40 dBA, maksimalna 88.60 dBA
Mjerenje komunalne buke posle jedan sat nakon ponoći, kada je ugašena muzika u svim ugostiteljskim objektima, iznosila je od 66.10 dBA - minimalna vrijednost, dok je maksimalna iznosila 78.40 dBA.
04. jul
Caffe bar “Insomnia”
prvo mjerenje u 23:10 - minimalna vrijednost 78.80 dBA, maksimalna 81.10 dBA
drugo mjerenje u 00:30 - minimalna vrijednost 74.30 dBA, maksimalna 82.70 dBA
Caffe bar “AS”
prvo mjerenje u 23:10 - minimalna vrijednost 76.40 dBA, maksimalna 83.70 dBA
drugo mjerenje u 00:30 - minimalna vrijednost 76.30 dBA, maksimalna 81.50 dBA
Caffe bar “Caribia”
prvo mjerenje u 23:10 - minimalna vrijednost 75.40 dBA, maksimalna 81.80 dBA
drugo mjerenje u 00:30 - minimalna vrijednost 72.80 dBA, maksimalna 81.40 dBA
Caffe bar “Bahus”
prvo mjerenje u 23:10 - minimalna vrijednost 78.90 dBA, maksimalna 83.10 dBA
drugo mjerenje u 00:30 - minimalna vrijednost 74.10 dBA, maksimalna 82.60 dBA
Caffe bar “Puki”
prvo mjerenje u 23:10 - minimalna vrijednost 76.50 dBA, maksimalna 89.80 dBA
drugo mjerenje u 00:30 - minimalna vrijednost 84.60 dBA, maksimalna 89.60 dBA
Caffe bar “Grand” i caffe bar “Jelena”
prvo mjerenje u 23:10 - minimalna vrijednost 91.80 dBA, maksimalna 100.60 dBA
drugo mjerenje u 00:30 - minimalna vrijednost 89.30 dBA, maksimalna 95.20 dBA
Mjerenje komunalne buke posle jedan sat nakon ponoći, kada je ugašena muzika u svim ugostiteljskim objektima, iznosila je od 79.20 dBA minimalna vrijednost, dok je maksimalna iznosila 84.60 dBA.
KOMUNALNA POLICIJA SAJTU BAR INFO – VANPIJAČNA PRODAJA
 Komunalna policija želi putem sajta Bar Info da obavijesti javnost o naporima koje sprovodi na suzbijanju vanpijačne prodaje i mjerama koje su preduzete protiv lica koji je sprovode. Svima od navedenih je ostavljen nalog za uplatu mandatne kazne, u roku od tri dana. To su:
- Predrag Pantić, prodaja satova i naočara, šetalište Čanj - 110€
- Silvana Šalaj, prodaja palačinki, šetalište Čanj - 55€
- Biljana Lačević, prodaja sladoleda, šetalište Čanj - 110€
- Mario Alibabić, prodaja bižuterije, šetalište Čanj - 110€
- Milan Ćulibrk, prodaja bižuterije, šetalište Čanj - 55€
- Nataša Kukalj, prodaja šećerne pjene, šetalište Čanj- 55€
- Rajka Vujović, prodaja kuvanog kukuruza, šetalište Čanj - 55€
- Nedžad Kovačević, prodaja voća i povrća, šetalište Čanj - 55€
- Ćani Ćamili, prodaja voća i povrća, šetalište Čanj - 110€
- Ranko Jakovljević, prodaja marama, Obala Iva Novakovića – Ćeskota, Sutomore - 110€
- Dragana Krdžić, prodaja sladoleda, Obala Iva Novakovića - Ćeskota, Sutomore - 110€
- Zair Hadžiburić, prodaja sladoleda, Obala Iva Novakovića - Ćeskota, Sutomore - 110€
- Anka Gardašević, prodaja sokova, Obala Iva Novakovića - Ćeskota, Sutomore - 110€
- Dragan Nikolić, luna park, Obala Iva Novakovića - Ćeskota, Sutomore - 110€
- Svetlana Sjekloća, prodaja palačinki, Obala Iva Novakovića - Ćeskota, Sutomore - 110€
- Vladan Simonović, prodaja bižuterije, Obala Iva Novakovića - Ćeskota, Sutomore - 110€
- Mladen Miladinović, prodaja sladoleda, Obala Iva Novakovića - Ćeskota, Sutomore - 110€
- Ćazim Brkanović, prodaja plažnog programa, Obala Iva Novakovića - Ćeskota, Sutomore - 110€
- Robert Butuči, prodaja školjkica, Obala Iva Novakovića, Ćeskota, Sutomore - 55€
- Stefan Prvulj, prodaja pića, Obala Iva Novakovića - Ćeskota, Sutomore - 110€
Što se vanpijačne prodaje tiče, kontrolisan je 21 subjekat nadzora i naplaćeno isto toliko mandatnih kazna u ukupnoj visini od 2070 eura. Što se tiče poštovanja Odluke o radnom vremenu, kontrolisano je 34 subjekata nadzora, a samo četvoro nije poštovalo Odluku o radnom vremenu. Protiv njih će biti podnijet Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.
MANS TRAŽI PROVJERU KALAMPEROVIĆEVOG BRATA I KĆERKE
 Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) tražiće od Vrhovnog državnog tužioca Ranke Čarapić da provjeri da li je brat bivšeg ministra unutrašnjih poslova Jusufa Kalamperovića, Emin, iskoristio bliske rodbinske veze, kako bi svojoj kompaniji “Kalamper” omogućio dobijanje poslova na javnom tenderu.
Iz MANS-a navode da je Uprava pomorske sigurnosti, čiji je direktor kćerka bivšeg ministra, Jasmina Isić, tokom prethodne dvije godine sklopila najmanje osam ugovora sa “Kalamperom”, uprkos postojanju jasnog konflikta interesa koji je mogao uticati na donošenje odluke o dodjeli posla.
“Ugovori koje je Jasmina Isić kao direktorica Uprave sklopila sa svojim stricem Eminom Kalamperovićem odnose se na nabavku roba i izvođenje građevinskih radova i vrijedni su preko 130 hiljada eura”, kaže se u saopštenju.
U MANS-u, međutim, kako navode, ne znaju da li je Isić obavijestila nekoga od nadležnih da je ispred Uprave pomorske sigurnosti sklapala ugovore sa svojim stricem, odnosno njegovom firmom. “Ono što imamo kao informaciju jeste da u zvaničnoj tenderskoj dokumentaciji koju je MANS dobio putem Zakona o slobodnom pristupu informacijama, konflikt interesa nije prijavljen od strane Uprave, Komisije za kontrolu postupka javnih nabavki ili nekog od ostalih ponuđača, niti su preduzete bilo kakve mjere kojima bi se otklonio konflikt interesa koji u ovom slučaju nesporno postoji”, saopšteno je iz te nevladine organizacije.
Iz MANS-a podsjećaju da Zakon o javnim nabavkama nalaže da su učesnici u postupku javnih nabavki dužni da preduzmu neophodne mjere kojima se otklanja postojanje konflikta interesa, odnosno da je “u slučaju da zahtjevi ili ponude, koje je naručilac primio u toku postupka javne nabavke, prouzrokuju ili mogu prouzrokovati bilo kakav sukob interesa, naručilac dužan preduzeti mjere kojima se otklanja takav sukob interesa”.
U MANS-u sumnjaju da su, budući da se na šest tendera koje je raspisala Uprava pojavljuju identične firme – “Kod Brkanovića”, “Duraković Komerc” i “Duraković Company”, one svoje ponude dostavljale kako bi se zadovoljila zakonska forma.
Nekoliko tendera za izvođenje građevinskih radova na objektima Uprave pomorske sigurnosti, kako navode iz MANS-a, dobila je kompanija čiji vlasnik ima bliske rođačke veze sa direktorkom Uprave, a koja nije registrovana za izvođenje građevinskih radova. “Prema podacima Centralnog Registra Privrednog suda u Podgorici, Kalamper je registrovan za posredovanje u prodaju goriva, ruda i metala, dok su ostale kompanije koje su se prijavile na tendere za izvođenje radova bile registrovane za grube građevinske i specijalne radove”, saopšteno je iz MANS-a.
MANS je prethodne sedmice protiv firme “Kalamper” i njenog vlasnika podnio krivičnu prijavu zbog nelegalne gradnje više luksuznih vila i  stanova na lokaciji Mala Volujica, pored Bara.
UGOVOR O VJETROELEKTRANI MOŽURA
 Predstavnici Vlade i španskog konzorcijuma “Fersa” potpisali su danas Ugovor o zakupu zemljišta i izgradnji vjetroelektrane na lokalitetu Možura, za čiju realizaciju će biti potrebno 65 miliona eura.
Ministar ekonomije, Branko Vujović, kazao je da je Ugovorom obuhvaćen zakup državnog zemljišta sa opštinama Bar i Ulcinj, površine 502,86 hiljada kvadratnih metara na 20 godina, kao i izgradnja vjetroelektrane instalisane snage 46 megavati. “Obaveza Ferse je da izgradi vjetroelektranu, vrijednu 65 miliona eura, najkasnije dvije nakon dobijanja potrebnih dozvola”, saopštio je Vujović.
On je dodao i da je Konzorcijum dostavio neophodnu bankarsku garanciju na vrijednost od 1,5 miliona eura, kao i da je Ugovorom predviđena mogućnost produženja zakupa dodatnih deset godina, ukoliko ekonomske analize pokažu da je to opravdano. Vujović je saopštio da se Crna Gora Ugovorom obavezala da da otkupi svu proizvedenu struju u periodu od 12 godina, po utvrđenoj cijeni od 95,98 centi za megavat sat. “Na ovaj način se realizuje politika Vlade u oblasti energetike, sa posebnom pažnjom na obnovljive izvore energije i energetske efikasnosti, koji bi u narednom periodu trebalo da budu poboljšani 20 odsto”, rekao je Vujović.
Predstavnik kompanije “Fersa Energia Renovables” Jose Maria Roger kazao je da njegova kompanija ima portfolio od dvije hiljade megavata širom svijeta, zbog čega gradnju vjetroelektrane od 46 megavata smatra “prilično lakom”. On je objasnio da je “Fersa”, koja je kao lider konzorcijuma u kojem je i podgoričko građevinsko preduzeće “Čelebić”, multinacionalna kompanija koja se bavi projektovanjem, izgradnjom i upravljanjem vjetroelektrana. “Kompanija se već 30 godina bavi vjetroelektranama i posjeduje posebno znanje, neophodno za njihov razvoj u državama u kojima do sada nijesu postojale”, saopštio je Roger.
U HOTELIMA 19% MANJE, PRIVATNO 16% VIŠE
 Prve turističke analize donose zanimljive parametre za ovogodišnju turističku priču. Prema najnovijem izvještaju Turističke organizacije Bara, na barskoj rivijeri trenutno boravi 5.700 gostiju. Zanimljiv je trend rasta posjete u privatnom smještaju koji, u odnosu na isti datum prethodne sezone, iznosi 16 odsto. Boravak u hotelskom smještaju, na drugoj strani, znatno je umanjen, čak za 19 procenata, što ukazuje da je turistička klijantela u prvom talasu ona iz kategorije slabije platežnih i samim tim više usmjerenih na privatne aranžmane.
Na dijelu obale u Sutomoru vidljiv je porast broja gostiju, ali su maloprodajni objekti odmah povećali cijene. Ilustracije radi, cijena nikšićkog piva od dva litra u maloprodajnom objektu “Malibu” u Sutomoru, na ulazu u Sutomorsku plažu je 2,10 eura, cijena kornet-sladoleda je euro, a korigovane su i cijene ostalih namirnica.
U prvim anketama, turisti su začuđeni velikim razlikama u cijeni proizvoda. Istina, ove trgovine su na tržištu u Crnoj Gori potpuno izjednačene sa statusom drugih maloprodajnih objekata. Žurba u “građenju” cijena poklapa se sa vidljivom potrebom za brzom zaradom na obali. To bi moglo da znači i poziv nadležnim inspekcijama da odrade svoj dio posla u pokušaju da pomognu turističkom imidžu Crne Gore, koja je u propagandi isticala, pored ostalog, i vrlo prihvatljive cijene na matičnom tržištu.
Turistička statistika, ponovo pokazuje inertnost u odnosu na opštu situaciju na terenu, jer pojedini vlasnici apartmana sa optimizmom ističu da su njihovi objekti u potpunosti ispunjeni, baš kao i prošle  godine u isto vrijeme.
MALO RUKAH, MALENA I SNAGA
 “Opšta ekonomska kriza uticala je i na pomorsko tržište, kako na zapošljavanje, tako i na primanja naših pomoraca. Mnogo brodova je vezano po lukama, pa je tražnja za pomorcima smanjena, a brodarske kompanije pokušavaju smanjiti gubitke u poslovanju preko plata”, kazao je za “Vijesti” Tomislav Markolović, potpredsjednik Sindikata pomoraca Crne Gore, ujedno i član Međunarodnog pomorskog sindikata ITF. Brodari, dodao je on, uveliko zapošljavaju niskotarifne pomorce - Filipince, Induse i ostale sa Dalekog istoka, “pa se i to javlja kao problem kod zapošljavanja“.
Neredovne isplate zarada su, takođe, problem, kao i zamjena eura dolarima u platnom prometu pomoraca, “takođe da bi se djelimično kompenzovali troškovi poslovanja”.
“Iznos plata ostaje isti, ali je sada u dolarima, pa su jedno vrijeme tako plate bile i za trećinu niže nego ranije. Poseban je problem zapošljavanje pomoraca iz drugih zemalja na brodovima ‘nacionalnih zastava’ - kod Italijana su plate po ILO minimumu, što znači dosta ispod ITF nivoa. Primjera radi, plata kormilara koja se uzima kao referentna, po ITF je 1.550 dolara, a po ILO je na nacionalnim zastavama za strane pomorce sada 850 dolara. Dobra vijest je što će od prvog januara 2011. biti povećane plate za kormilare po ILO na 1.007 dolara”, naveo je Markolović.
Pomorcima su problemi i naplate potraživanja po osnovu bolesti i prijevremenog raskida ugovora gdje, kazao je Markolović, “mi, kao ITF, koristimo svoju mrežu za maksimalnu asistenciju pomorcima“. Sindikat u tome, dodao je on, uspijeva u 90 odsto slučajeva.
“Od svih slučajeva u kojima je pozivan da pomogne, samo dva nijesu riješena. Kod MSC, jedne od većih svjetskih kompanija koja prema nekim procjenama zapošljava više od hiljadu naših pomoraca, dešava se i da kompletne posade naših mornara budu iskrcane i zamijenjene Filipincima ili Indusima”, naveo je Markolović i dodao da su na brodovima MSC donedavno bile “sjajne plate”.
Do prije godinu, pojašnjava, kormilar je imao 3.000 eura, a sad mu je plata 1.550 dolara po ITF minimumu. “Oficirski kadar je zadržao svoje plate, ali, zarad obračuna troškova uvedeni su standardi dvojakog plaćanja posade i oficira. Pored ovoga, u posljednje vrijeme eskalira problem piraterije u Adenskom zalivu, pa je ITF pokrenuo prikupljanje 500.000 potpisa u cilju pritiska na sve relevantne zemlje koje mogu uticati na Vladu Somalije da zaustavi pirateriju. Prema dostupnim podacima, niko od naših pomoraca nije bio zarobljavan”, rekao je sagovornik “Vijesti”.
Na kongresu ITF, koji će biti održan narednog mjeseca u Meksiku, dodao je on, biće donijete relevantne odluke za aktivnosti sindikalaca u naredne četiri godine, sa posebnim osvrtom na sprečavanje diskriminacije prilikom zapošljavanja pomoraca. “Svuda je problem, a posebno kod nas, nacionalna regulativa kod agencija za ukrcaj pomoraca”, smatra Markolović, koji očekuje da i Crna Gora ubrzo uđe u tu proceduru kako bi agencije preuzele obavezu poslodavaca.
“Svugdje potenciramo evidenciju pomoraca, koje još nema, a takođe, veoma bitno je i da se izrade naše pomorske knjižice. Naši pomorci imaju probleme što je u upotrebi knjižica nepostojeće SRJ. Mi potenciramo i ratifikaciju Konvencije 186, koja objedinjava 68 drugih konvencija i preporuka o radu pomoraca, a koja je donijeta 2006.  godine”, istakao je Markolović.
VELIKO INTERESOVANJE ZA FONDACIJU “ANITA FETIĆ”
 Rezultati intervjua i testiranja za stipendije studentima koje dodjeljuje Fondacija “Anita Fetić” biće poznati u toku ove sedmice, a na konkurs se prijavio veliki broj studenata sa visokim prosjekom.
U najuži krug ušla su 24 kandidata sa Univerziteta Mediteran, UDG i Fakulteta za državne i evropske studije, koja su polagali MENSA testitranje inteligencije i test opšte kulture i informisanosti. “Vjerujemo da će stipendije dobiti najkvalitetniji kandidati, kojima će ona značiti i doprinijeti budućem usavršavanju”, rekao je “Vijestima” predsjednik Upravnog odbora Fonadacije Dražen Blažić.
Fondacija dodjeljuje 12 stipendija u iznosu od 30 hiljada eura, koje obuhvataju plaćanje cjelokupne školarine za godinu dana studiranja, kao i džeparac koji na godišnjem nivou iznosi 500 eura.
ZAKAZANO SUĐENJE ZA STEČAJ “VG BIROELEKTRONIKE”
 Sudija Osnovnog suda u Baru Veselin Šćepanović zakazao je za 15. jul prvo suđenje vlasniku firme “VG Biroelektronika” Vladu Grgiću, koji se optužnicom tereti da je, prouzrokujući lažni stečaj, oštetio firmu “Promonte” za oko milion eura.
Pored vlasnika te firme, na optužnici osnovnog tužilaštva u Baru našli su se i Nela, Srđan i Zoran Grgić, zatim Čedomir Lučić, Nikola Tomić, Đorđije Brajović, Ljubiša Šestović i Miroslav Vukčević zbog prouzrokovanja lažnog stečaja i zloupotrebe službenog položaja.
Optužnica tereti Vlada i Nelu Grgić da su, kao odgovorna lica u “VG Biroelektronika”, izbjegli plaćanje duga od 869.826 eura “Promonteu”, prouzrokovali stečaj tog preduzeća umanjenjem njegove imovine, a da im je u tome pomogao Lučić. U optužnici se kaže da su na ime akontacije putnih troškova za nepostojeća službena putovanja sa blagajne “VG Biroelektronika” u toku 2004. i 2005. godine podigli 113.005 eura, a u toku 2005. godine izvršili su prodaju osnovnih i obrtnih sredstava tog preduzeća u iznosu od 261.677 eura.
Prema optužnici, Grgići su prouzrokovali stečaj prikrivanjem, prividnom prodajom, prodajom ispod tržišne vrijednosti, besplatnim ustupanjem, priznavanjem nepostojećeg potraživanja, prikrivanjem dijela poslovnih knjiga i preinačavanjem knjiga u cilju nemogućnosti sagledavanja realnih poslovnih rezultata, stanja sredstava i obaveza. Prema tvrdnjama tužilaštva, Nela Grgić je osnovala preduzeće “VG Servis” d.o.o. Bar koje je, fiktivno preuzelo dio sredstava i opreme preduzeća “VG Biroelektronika”, odnosno fiktivno nastavilo njegov posao.
Ova dva preduzeća su, prema optužnici, bila smještena u istom prostoru i imala iste zaposlene. Optuženi Lučić je kao izvršni direktor firme “Neoplan” d.o.o. iz Podgorice, u namjeri da pomogne u prouzrokovanju lažnog stečaja, Grgićima stavio na raspolaganje lažnu fakturu i omogućio im da na taj način priznaju nepostojeće potraživanje ove firme u iznosu od 9.613 eura. “On je na osnovu te fakture, 18. oktobra 2005. podnio prijedlog za pokretanje stečaja preduzeća ‘VG Biroelektronika’ Privrednom sudu u Podgorici, čime je Grgićima omogućio sticanje protivpravne imovinske koristi stečajnog dužnika, a usljed čega su nastupile teške posljedice povjerioca ‘Promonte GSM’ iz Podgorice”, kaže se u optužnici. Okrivljeni Tomić je, kao sudija Privrednog suda u Podgorici, postupajući u procesu stečaja “VG Biroelektronika”, nevršenjem svoje službene dužnosti pribavio korist tom preduzeću od 869.826 eura, čime je počinio djelo “zloupotreba službenog položaja”. Prema optužnici, Brajović je u svojstvu stečajnog upravnika u stečajnom postupku, u Privrednom sudu u Podgorici nad “VG Biroelektronika”, prekoračio granice službenog ovlašćenja. Tužilaštvo ga tereti da nije evidentirao cjelokupnu imovinu stečajnog dužnika, čime je zloupotrijebio službeni položaj. Zoran i Srđan Grgić, Ljubiša Šestović i Miroslav Vukčević terete se za prouzrokovanje lažnog stečaja u pomaganju.
UMJESTO NAGRADE – OTKAZ!
 Vera Leković, diplomirani ekonomista iz Bara i bivši dugogodišnji radnik HTP “Korali” AD Bar, nakon 29 godina radnog staža, umjesto jubilarne nagrade za rad, dobila je rješenje o otkazu. Privatizacijom preduzeća 2006. godine imenovana je za člana menadžerskog tima na poslovima finansijskog direktora. U međuvremenu se HTP “Korali” restrukturiranjem podijelilo na dva nova društva - HTP “Atlas hotels group” i HTP “Trend Korali”. Kako naglašava, odlične rezultate njenog rada potvrdio je i Odbor direktora, revizori, resorno ministarstvo, kao i saradnici u firmi i van nje.
“Prethodno sam, u aprilu, a zatim tokom novembra i decembra 2009. godine, kada se završavao proces restrukturiranja, od strane izvršne direktorke Svetlane Đakonović doživjela grubo šikaniranje, diskreditovanje i profesionalno degradiranje, pri čemu mi je, oduzimajući odrađene satnice i dnevnice, deset puta smanjila zaradu i krajem prošle godine, izražavajući svoju samovolju, napisala rješenje o otkazu, koje mi je uručeno poštom 4. januara ove godine” - kaže Lekovićeva.
Ona objašnjava da je trenutno na Birou rada, sa mjesečnom nadoknadom od 33 eura i da istovremeno završava magistarski rad sa temom iz djelatnosti u kojoj, po rezonu i kriterijima izvršne direktorice Svetlane Đakonović, za nju nema posla.
“Pored uskraćivanja prava na rad, sada mi je, kao akcionaru Društva HTP ‘Atlas hotels group’, izvršna direktorica uskratila i pravo na uvid u materijal za vanrednu Skupštinu akcionara, odnosno uvid u Finansijski iskaz za 2009. godinu za HTP ‘Korali’ AD Bar, u kojem je sadržan poslovni rezultat HTP ‘Atlas hotels group’, a koji me interesuje i kao akcionara i kao profesionalca koji je, do rješenja o otkazu, uložio ogroman trud i znanje u izradu devetomjesečnog izvještaja o poslovanju HTP ‘Korali’, za koji mi je Đakonovićeva uručila sve komplimente i pohvale. Tražeći izvještaj nezavisnog revizora doživjela sam neprijatnosti i omalovažavanja, ne samo od Đakonovićeve, već i od njene sekretarice Vesne Kosać, koju je, na sebi svojstven način, podržala pravnica Ljiljana Ćetković. No, dobila sam izvještaj bez finansijskog iskaza” - kaže Lekovićeva i dodaje da je napokon, uz svoj potpis na potvrdi, dobila kompletan skupštinski materijal.
“Međutim, nijesu htjeli da mi daju kopiju potvrde, već sam umjesto toga dobila prijetnju direktorice: ‘Vesna (sekretarica), nemoj ništa da joj daš, zovi obezbjeđenje da je izbaci’. Na sam dan održavanja skupštine uredno sam se prijavila, ali sam opet naišla na ponižavanje saradnice direktorice, koja mi je skrenula pažnju da nijesam tu zaposlena, i obratila mi se riječima: ‘Makni mi se i ne dosađuj mi’. Skupštinom je predsjedavala izvršna direktorica, zapisničar je bila pravnica Ljiljana Ćetković, koju je izvršna direktorica imenovala za ovjerivača (svog) zapisnika, a od akcionara Miodrag Radulović, predstavnik AD ‘Atlas hotels group’ i istovremeno drugi ovjerivač zapisnika, te ja. Skupština je trajala cijelih sedam minuta, u kojima sam izrazila uzdržanost po svim tačkama dnevnog reda, iznoseći postupak sekretara društva Svetlane Đakonović, koja mi je uskratila uvid u materijal za skupštinu” - kaže ona, naglašavajući da se u međuvremenu obratila i nadležnim institucijama.
“Više puta sam se obraćala Ministarstvu i Inspekciji rada, koji su konstatovali nezakonitost i mobing. Kako nije bilo konkretnih pomaka od strane istih, u januaru sam pokrenula sudski proces, na osnovu koga je zakazano pripremno ročište” - kaže Lekovićeva. Da bi čuo i drugu stranu, “Dan” se obratio izvršnoj direktorici AD “Korali” Snežani Đakonović, koja je kratko odgovorila: “Na ono što kaže Vesna Leković nemam nikakav komentar”.
SJUTRA POPADIĆEVA IZLOŽBA
 Sjutra (utorak) u 21 čas, u galeriji “Velimir A. Leković” biće otvorena samostalna izložba Ljubomira Popadića, akademskog umjetnika iz Tivta. Popadić je ALU završio u Novom Sadu 1986. u klasi prof. Jovana Rakidžića. Član je ULUCG od 1994. godine. Njeguje nadrealni, metafizički, ponekad i hiperrealistički pristup slici, stvarajući osobeni umjetnički iskaz. Prvo samostalno predstavljanje barskoj publici sa dvadesetak radova karakteriše ciklus inspirisan Bokom, morem i ženom kao centralnim inspirativnim motivom.
ČETVORO KADETA “GALEBA” U REPREZENTACIJI
 Selektor muške kadetske odbojkaške reprezentacije Crne Gore Zoran Vukčević saopštio je širi spisak kandidata koji će konkurisati za dres sa nacionalnim grbom za Prvenstvo Balkana, koje će se održati u Kazanlaku (Bugarska) od 27. do 31. jula. Na njemu se nalazi 19 igrača rođenih 1993. i kasnije, a najviše ih je iz “Budućnosti” (osam) i “Studentskog centra” (pet). Na spisku su i igrači “Galeba”: korektor Marko Bošković, primač servisa Andrej Bojić, srednji bloker Nemanja Vujisić i libero Dušan Medojević.
Crnogorski kadeti okupiće se 15. jula u Kolašinu (spisak će do tada biti revidiran na 14 imena), a desetodnevne pripreme poslužiće za uigravanje nove generacije “crvenih” nada. Naša selekcija u Bugarskoj će nastupiti u grupi “C”, u kojoj su još Makedonija i Turska, a prvoplasirani iz grupa i najbolja drugoplasirana reprezentacija  nastupiće u polufinalu.
|
