DESET ODSTO?

U Opštini Bar je moguće smanjenje broja zaposlenih do deset odsto - navodi se u odgovoru Službe predsjednika Opštine na odborničko pitanje Dejana Đurovića (NS) da li je rađena analiza viška zaposlenih u službama lokalne samouprave.

Đurović je pitanje postavio na drugoj sjednici Skupštine opštine Bar u novom sazivu, a u odgovoru se još navodi da je Opština uradila “preliminarnu analizu” ukupnog broja zaposlenih. “Na osnovu toga je procijenjeno da postoji mogućnost smanjenja broja zaposlenih do deset odsto. S tim u vezi, u pripremi je izrada novog pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta na osnovu čega će se utvrditi tačan broj i struktura viška zaposlenih”, zaključuje se u odgovoru koji je potpisao Andro Drecun, šef kabineta Žarka Pavićevića.

Na drugo Đurovićevo odborničko pitanje - koliko je tačno zaposlenih u organima lokalne uprave, iz Sekretarijata za opštu upravu i društvene djelatnosti je odgovoreno da u Opštini ima 272 zaposlenih osoba. “Ovaj broj ne uključuje devet sekretara mjesnih zajednica koji se ne smatraju zaposlenima u službama lokalne uprave”, piše u odgovoru sekretara mr Borisa Mijovića.

GUŽVE – KAD AKO NE SAD?

Novo ljeto je pod Rumiju vratilo stare sezonske probleme - gužve u saobraćaju. Barani su svjedoci da je u posljednjih pet dana vidno porasla posjećenost plaža, lokala i trgovina, a najočitiji pokazatelj naglog porasta broja gostiju je gužva na saobraćajnicama od Sutomora do Bara.

Mještani i turisti žale se da se predveče, kada se kupači vraćaju sa plaža, magistralom Sutomore-Bar bukvalno mili, u prosjeku najmanje sat vremena. Najdrastičniji primjer je putovanje Topoličanina, kome je prošle subote uveče od raskrsnice u Haj-Nehaju trebalo dva i po sata do stana u centru Bara. Najveći čepovi na ovoj veoma frekventnoj dionici Jadranske magistrale su i ovog puta u Šušanju, što je pred sezonu najavljivala i barska saobraćajna policija.

Na pješačke prelaze kod restorana “BB” i kod “Amfore”, cijelog dana se slivaju rijeke turista i od plaže Žukotrlica, i od dijela Šušanja preko magistrale gdje je više hiljada kuća sa krevetima za izdavanje i vikendica. Gužve na tim prelazima i zakrčenje saobraćaja koje izaziva nerijetko kilometarske kolone prema Topolici i Ratcu, još jednom dokazuju opravdanost zahtjeva da se na ovim mjestima izgrade pješačke pasarele, a koji su više puta ponavljali i odbor Mjesne zajednice Šušanj i odbornici u lokalnom parlamentu.

U Sutomoru se gužve stvaraju kod priključka na magistralu od naselja Rutke, te kod “Maksija”, gdje nesavjesni vozači parkiranjem blokiraju saobraćaj u uskoj ulici, a velika frekvencija vozila je i na barskim gradskim bulevarima.

NEVOLJE PO KOMUNALNOM

Barski komunalci i ove sezone imaju dosta posla u nastojanjima da opravdaju visoke ocjene, koje im, kako građani - tako i turisti, dodjeljuju na račun čistoće grada. Istina, grad pod Rumijom nema svoju deponiju, već smeće odvozi za Pogoricu i Ulcinj, što ne samo da iziskuje povećan broj izvršilaca, već i dodatni trošak.

Komunalno preduzeće se po svim segmentima kvalitetno pripremilo za turističku sezonu, tako da, kako ističe Dragan Đonović, zamjenik generalnog direktora preduzeća, povećanje ukupnog broja stanovnika Bara, odnosno zajedno sa turistima koji su došli, neće dovesti do pada kvaliteta usluga.

“Povećan broj turista nam je i izazov, ali i obaveza da se što ozbiljnije angažujemo punih 24 sata, jer se sa odvozom smeća, čišćenjem i pranjem ulica počinje rano ujutru, pa smo angažovali potreban broj vozila da bi sve to kvalitetno opslužili. Posao obavljamo sa 12 vozila, koja tretiraju odvoz kućnog otpada. Radi se o specijalnim vozilima i tri vozila koja servisiraju kabasti otpad, koji je svih ovih godina problem. Nerijetko se u strukturi takvog otpada odlažu predmeti pokućstva prilikom pripremanja prostorija za turističku sezonu, koji se ostavlja, kao i građa prilikom uređenja dvorišta, pored mjesta koja su predviđena za komunalni otpad, što usložnjava i opterećuje naš posao. Pokušavamo da ostvarimo kontakt sa građanima pred početak turističke sezone. Apelovali smo da nas obavijeste kako bi mi za pojedina naselja planirali odvoz takvog odpada. Na žalost, to dosad nije dalo značajnijih rezultata” - kaže Đonović.

On ističe da svakodnevni poslovi preduzeća imaju svoju redovnost i dinamiku, te da je sigurno da je u pitanju kvalitetna usluga. “Mi ćemo nastojati da budemo otvoreni prema svima koji borave kao turisti, kao i za one koji obavljaju određene djelatnosti vezano za život u gradu. Svi mogu da nam se obrate u nastojanju da sve probleme koji u međuvremenu nastupe riješimo za što je moguće kraće vrijeme. Nastojimo da stvorimo uslove da se sve djelatnosti obavljaju na kvalitetan način, da kvalitetno pružamo naše usluge, ali, s druge strane, očekujemo da i oni to prepoznaju kao i da prepoznaju i svoje obaveze. Prije svega da sklope ugovor sa Komunalnim preduzećem, da se to ne smije izbjegavati i da svi oni koji nijesu to dosad uradili, izmire svoje obaveze za usluge koje smo im mi pružili i koje svakodnevno pružamo”.

Kad je u pitanju bojazan od visokih temperatura koje bi mogle da sprže zelenilo i cvijeće, Đonović ističe da se o tome na vrijeme razmišljalo. “Posljednjih godina smo se značajno angažovali na uređenju zelenih površina i podizanju novih zasada. Zalivanjem podignutih zasada uspijevamo da to zaštitimo na kvalitetan način. Na tim poslovima su angažovana tri vozila, cisterne, a u funkciju su stavljeni i svi bunari, tako da su u ranim jutarnjim i večernjim satima, kada je period zalivanja, angažovani naši radnici. Takođe su redovni u pranju ulica, kako u centru tako i na periferiji i turistički atraktivnim lokacijama. Na ovim poslovima angažovana su dva vozila, čistilice”.

Problemi sa kojim se sreću, a česte su i primjedbe građana, su uska grla na ulicama u naseljima. “Dešava se to u dijelu gdje je protočnost saobraćaja manja zbog uskih ulica i prolaznost naših vozila koja imaju veće gabarite. Dešava nam se to ponekad ne samo na periferiji, već i u samom centru grada, pogotovu na atraktivnim lokacijama u blizini plaža. Često nam se, pored posuda predviđenih za odlaganje otpada, dešava nepropisno parkiranje vozila, a te situacije rješavamo specijalnim vozilom ‘pauk’. Ova pojava je najizraženija u Sutomoru, na poziciji iza odmarališta ‘Srbobran’” - ističe Đonović.

Dugogodišnji problem ovog preduzeća je lutajuća stoka, koja se često pojavi u urbanom dijelu Sutomora. “Uspijevamo da to na jedan način suzbijamo, ali dešava se i ove godine da se zateknu na nekim dijelovima Sutomora. Trudićemo se da do kraja sezone, zajedno sa nadležnim organima, radimo na otklanjanju tog problema, ali i vlasnici moraju povesti računa, inače ćemo, u suprotnom, morati da sprovodimo akcije i striktno sprovođenje Odluke o komunalnom uređenju, jer se zna u kom se periodu može držati stoka. Ni ovdje vlasnici stoke nijesu prepoznali naša nastojanja da budemo partneri i da razumiju problem koji nam stvaraju, ali i samim njima. Mi moramo biti uporni da istrajemo u tom dijelu da se lutajuća stoka nađe tamo gdje je to dozvoljeno, a ne da šeta pojedinim ulicama Sutomora” - kaže Đonović i dodaje da je ovih dana izvršeno i tretiranje komaraca.

RECI, RECI, RECI-KLAŽA

Komunalno preduzeće u Baru apelovalo je na građane i turiste da ih podrže u kampanji selektivnog odlaganja otpada i reciklaže. Od početka ljeta, komunalci sprovode sakupljanje plastične ambalaže i limenki, a kontakirali su i sve veće korisnike njihovih usluga, prije svega u zoni morskog dobra, od kojih, kažu, očekuju podršku akciji.

“Osnovni razlog je da smanjimo trenutne troškove u poslovanju, jer od jula 2008. odlažemo otpad na sanitarnoj deponiji u Podgorici i deponiji u Ulcinju, i to su zaista veliki troškovi i za naše preduzeće i za budžet Opštine”, navodi Predrag Ristović, direktor komunalnog sektora JP “Komunalne djelatnosti” - Bar.

Ističući da komunalci očekuju podršku i od stanovništva, on je naglasio da termin “smeće” ne postoji, već otpad “u čitavom sistemu koji se bavi tim poslom, pa i materijal za ponovno korišćenje, kako kažu, u razvijenijim državama”.

Podsjećajući da je preduzeće još lani pokrenulo selektivno sakupljanje otpada u Reciklažnom centru “i za godinu i po dana sakupilo 600 tona kartona”, Ristović je dodao da se uspješno mogu reciklirati još i limenke i pet ambalaža. “Sakupljamo tvrdu plastiku koja ima dosta velike granulate i može da se melje, te PET ambalažu koja se samo presuje. U saradnji sa Opštinom planiramo nabavku podzemnih kontejnera, i tako će građani moći doprinijeti razvoju selektivnog sakupljanja otpada”, kaže Ristović.

On je na dosadašnjoj saradnji zahvalio svim većim trgovinama i lokalima u gradu, navodeći prije svih prodavnice “Kaća”, “Voli”, “Maksi”, “GMG” i “ANB”, i zaključio da se sada u preduzeću planira selektivno sakupljanje i drugih vrsta otpada, prije svega, bijele tehnike.

SRBI POČELI IZGRADNJU AUTOPUTA KA BARU

U selu Nepričava kod Lajkovca zvanično je danas obilježen početak radova na dijelu autoputa Beograd-južni Jadran, od Uba do Lajkovca.

Srpski ministar za infrastrukturu, Milutin Mrkonjić, rekao je da će budući Koridor 11, čiji je dio ta dionica, povezivati Srbiju sa Crnom Gorom, Italijom i Rumunijom. Na dionici od Lajkovca do Uba, dužine 12,5 kilometara biće izgrađeno 12 mostova, a rok za završetak radova je 17 mjeseci.

“Počelo je ostvarivanje dugogodišnjeg sna o povezivanju Srbije i Crne Gore savremenim autoputem”, naglasio je Mrkonjić, dodajući da se autoput Beograd-južni Jadran od Boljara, na granici sa Crnom Gorom, nastavlja na modernu saobraćajnicu koja se gradi u Crnoj Gori do Bara što Srbiji obezbjeđuje vezu sa Barijem u Italiji.

Na svečanosti u selu Nepričava Mrkonjić je kazao da je u naredne četiri godine planiran završetak autoputa od Beograda do Čačka, koji je dio magistrale ka južnom Jadranu. U Nepričavi će biti i ukrštanje buduće obilaznice oko Lajkovca sa petljom za uključenje magistralnog puta Valjevo-Beograd na autoput Beograd-južni Jadran, prenosi RTS.

“U sljedeće četiri godine, planiran je završetak dionice do Bara, odnosno do Boljara sa srpske strane, jer je Crna Gora već počela da gradi svoju dionicu saobraćajnice prema Baru”, rekao je Mrkonjić naglasivši da je budući Koridor 11 značajan za oko pet miliona stanovnika Srbije.

Radove izvodi konzorcijum firmi u kojem su Preduzeće za puteve (PZP) Beograd, beogradski Planum i Putevi Užice. Planirano je da na izgradnji radi više od hiljadu radnika, a rok za završetak posla je 17 mjeseci. Mrkonjić je ponovio da će 1. septembra početi da radi novo javno preduzeće Autoputevi Srbije koje će upravljati i budućim Koridorom 11.

BEOGRAĐANI KRALI PO BARSKIM PLAŽAMA

Službenici Područne jedinice Bar lišili su slobode, i Osnovnom državnom tužiocu u Baru podnijeli poseban izvještaj, kao dopunu krivične prijave, protiv M.A. (18), S.R. (20), B.G. (19) i maloljetnog J.B. (17) iz Beograda, zbog osnovane sumnje da su, u proteklih 15 dana, na području Bara, tačnije naselja Šušanj i plaže Šušanj, počinili devet krivičnih djela “teška krađa”.

Oni su, kako se sumnja, krivična djela počinili tako što su se ušunjavali u kuće, a potom iz njih odnosili razne predmete, kao i tehničku robu sa plaže, a u jednom slučaju su i obili trgovinski objekat.

Kriminalistička obrada i druge policijske mjere i radnje upućuju na sumnju da su osumnjičeni u grupi, po dogovoru, nakon pripreme, osmatrali kupače, oduzimali njihove lične stvari (iz torbi su prisvajali tehničku robu - kamere, fotoaparate, mobilne telefone, novac, a dokumenta odbacivali), i ušunjavali se u kuće dok su se vlasnici nalazili na terasama, te iz prostorija oduzimali navedene predmete i druge vrijednosti. Dio otuđenih predmeta je pronađen kod prijavljenih lica i vraćen vlasnicima, a dio su, po izjavi, odnijeli vozom za Beograd radi prodaje.

Osumnjičeni su, uz krivičnu prijavu, predati istražnom sudiji Osnovnog suda u Baru, koji je prvoj trojici odredio pritvor u trajanju do 30 dana, dok je maloljetno osumnjičeno lice oslobođeno daljeg zadržavanja i sprovedeno, uz pratnju radnika Centra za socijalni rad, u mjesto prebivališta.

JOŠ JEDNO SNIMANJE NA JEZERU

Na Skadarskom jezeru sjutra počinje snimanje dugometražnog filma “Little Dancer” američkog režisera Georga Jencela. Na snimanju će biti angažovana ekipa od 35 ljudi, među njima i glumica Branka Femić i Vuk Marković, asistent režije i producent. Ekipa je smještena u Murićima kod Hasana Muratovića. Snimaće se u Murićima, Godinju, Krnjicama, Rijeci Crnojevića i Virpazaru. Snimanje će trajati dva mjeseca.

MADŽAR U “MOGRENU”

Osim Igora Matića, prvoligaš iz Budve uspio je da angažuje još jednoveliko pojačanje. Radi se o napadaču Aleksandru Madžaru, koji je minule sezone nosio kapitensku traku u “Mornaru”. Madžar je bio jedan od glavnih igrača u prvoligašu iz Bara, a sa sedam postignutih golova, svakako je najzaslužniji što su “mornari” sačuvali status prvoligaša. Iskusni 32-ogodišnji centarfor u svojoj bogatoj karijeri nastupao je za više klubova iz Crne Gore, Srbije, ali i inostranstva.

“Kao što je poznato, prije nekoliko dana završio sam priču sa ‘Mornarom’, ne mojom željom, već je takva situacija bila. Iskreno mi je žao što se sve tako desilo, jer je ‘Mornar’ klub gdje sam ponikao i gdje sam se nakon 16 godina vratio, kako bih pomogao da se klub domogne Prve lige, a zatim da sačuva status prvoligaša. Međutim, zbog nekih stvari, koje ovom prilikom ne bih želio da komentarišem, napustio sam klub. Iskren da budem, nijesam očekivao da ću dobiti poziv od čelnika ‘Mogrena’, ali upravo to se dogodilo. Drago mi je da su me Budvani kontaktirali, a dogovor je brzo sklopljen” – kazao je Aleksandar Madžar.

Iskusni napadač sinoć je odradio i prvi trening sa novom ekipom, a vjeruje da će se veoma brzo uklopiti, mada je svjestan da ga očekuju novi izazovi.

SEDAM DANA DO KADETSKOG PRVENSTVA

Do svečanog otvaranja kadetskog prvenstva Evrope u košarci, “A“ divizija, koje će biti održano u Baru, preostalo je nedjelju dana. U srijedu, 4. avgusta u 21 sat, na platou ispred Sportske dvorane “Topolica“, postrojiće se šesnaest najboljih ekipa Evrope u košarci, u kadetskoj konkurenciji: Bugarska, Crna Gora, Danska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Izrael, Letonija, Litvanija, Njemačka, Poljska, Rusija, Srbija, Španija i Turska.

Pripreme su počele još prošle godine kada je FIBA Evrope dodijelila Crnoj Gori organizaciju šampionata na osnovu DVD filma u kojem je promovisana Crna Gora i Bar i njegovi turistički,

privredni i sportski kapaciteti. Košarkaški savez Crne Gore je organizaciju šampionata ustupio Košarkaškom klubu “Mornar“, čvrsto uvjeren da će košarkaški entuzijasti iz grada pod Rumijom, sa Slavkom Šaljperićem na čelu, opravdati ukazano povjerenje.

PORAZ ZA PAD NA SEDMO MJESTO

U šestom kolu Premijer šahovske lige, juče je “Mornar” izgubio od podgoričke “Budućnosti” 1:5 (Pikula - Georgiev 0-1, Tadić - Miladinović 0-1, Nikčević - Đukić 0-1, Milanović - Kalezić ½-½, Rabrenović - Pajković ½-½, Lekić - Nikač 0–1). Nakon ovog kola, “Mornar” je sa petog pao na sedmo mjesto, i ima pet bodova, bod više od “Berana” i dva više od “Cetinja”, dok “Rudar” nema nijedan bod. Vodi i dalje “Elektroprivreda” sa 12 bodova, drugi je “Herceg Novi” sa devet, treća “Budućnost” sa 8, koliko ima i “Bemax”. Peti je “Ljubomir Đurđić” sa šest bodova, a šesta “Mimoza” sa pet.